Ekonomija

Dolar jača drugu sedmicu zaredom, euro pod pritiskom

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošle sedmice, druge zaredom, dok je euro oslabio jer podjele unutar Evropske unije o paketu pomoći privredi nisu prevladane.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,5 posto, na 100,28 bodova, blizu najvišeg nivoa u tri sedmice.

Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,5 posto, na 1,0820 dolara. U odnosu na japansku valutu, cijena dolara ostala je na sedmičnom nivou gotovo nepromijenjena, na 107,50 jena.

Dolar osjetno ojačao 

Dolar je prošle sedmice  osjetno ojačao prema valutama zemalja-proizvođača nafte, kao što je norveška kruna, koje su pod pritiskom zbog oštrog pada cijena "crnog zlata".

Dolar je ojačao i prema euru jer ulagače nije umirio samit Evropske unije na kojem se raspravljalo o uspostavi fonda za pomoć oporavku privrede od koronakrize.

Čelnici Evropske unije dogovorili su se u četvrtak o uspostavi zajedničkog finansijskog fonda, vrijednog do 2.000 milijardi eura, ali odluke o detaljima tog programa odgodili su do ljeta.

Sa samita nisu objavljene pojedinosti o fondu za oporavak, ponajprije o tome kako će biti finansiran ili hoće li biti vezan za EU budžet, a analitičari ističu činjenicu da podjele unutar bloka na tom sastanku nisu bile prevladane.

Ulrich Leuchtmann, čelnik odjela valutne analize u Commerzbanku, smatra da ishod samita odražava neslaganje unutar EU-a oko rješavanja krize koja se produbljava u Evropi i oko sprečavanja eskalacije po pitanju kretanja prinosa na obveznice zemalja na rubu eurozone.

U situaciji dok su Italija i Španija snažnije pogođene krizom od Njemačke, ponovno su na površinu izbila stara neprijateljstva unutar bloka, koji je, prema procjenama Evropske središnje banke (ECB), suočen s mogućim padom privrede od čak 15 posto.

„Nemamo pojma kako bi se ta pomoć finansirala, a to zasigurno nije čaroban lijek kojim bi se ublažio mogući pad BDP-a za 15 posto“, kaže Chris Weston, direktor u kompaniji Pepperstone.

Ulagači na oprezu

No, ulagači su bili oprezni i prema dolaru jer je jasno da i američka privreda ulazi u recesiju, na što, među ostalim, upućuju podaci s tržišta rada.

Doduše, prošle sedmice broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za 4,4 miliona, manje nego sedmicu prije, no ukupni podaci pokazuju da je u posljednjih pet tjedana bez posla ostalo više od 26 milijuna Amerikanaca, čime su izbrisana sva radna mjesta sedmica od finansijske krize 2008. godine.

Kevin Hassett, ekonomski savjetnik Bijele kuće, kazao je ovih dana da bi bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju mogao zabilježiti rekordan pad jer su mnogi dijelovi privrede  blokirani, no nije objavio detaljnije brojke.

U anketi Reutersa analitičari, pak, procjenjuju da bi najveća svjetska privreda u prvom tromjesečju mogla pasti oko 5 posto, a u drugom znatno više, pa čak i 30 posto.