Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice porasla, nakon pada sedmicu dana prije, jer lideri američke centralne banke poručuju da ne odustaju od agresivnog povećanja kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,2 posto, na 112,40 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,6 posto, pa je cijena eura skliznula na 0,9745 dolara.
Kurs dolara porastao je i prema japanskoj valuti, za 0,4 posto, na 145,30 jena.
Početkom sedmice dolar je bio pod pritiskom špekulacija da bi zbog slabljenja privrede američka, ali i druge centralne banke u svijetu mogle usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.
Te špekulacije podržala je odluka australske centralne banke (RBA) u ponedjeljak o povećanju kamata za samo 0,25 postotnih bodova, na 2,60 posto, dok se očekivalo povećanje od 0,50 postotnih bodova.
To je bilo šesto zaredom povećanje cijene novca te banke, a njezini čelnici poručili su da situacija omogućava blaže zaoštravanje monetarne politike. To znači da procjenjuju da inflacijski pritisci popuštaju.
RBA je prva velika centralna banka koja je procijenila da je sada vrijeme da se uspori agresivni tempo povećanja kamata. To je potaknulo špekulacije da bi i Fed u jednom trenutku u četvrtom tromjesečju mogao učiniti isto. Ne zaustaviti povećanje kamata, nego usporiti, kaže Anthony Saglimbene, strateg u kompaniji Ameriprise Financial.
No, ulagače je ubrzo razuvjerila Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, koja je kazala da inflacija i dalje predstavlja problem i da centralna banka ostaje pri svojoj politici.
Put je jasan: podići ćemo kamatne stope u restriktivno područje i tu ih držati neko vrijeme. Predani smo tomu da spustimo inflaciju i na tom ćemo putu ostati sve dok to doista i ne postignemo, kazala je Daly.
I drugi lideri Feda potvrdili su da je suzbijanje inflacije prioritet. Tako je Charles Evans, predsjednik ogranka Feda u Chicagu, kazao da do kraja godine očekuje daljnje povećanje kamata za 1,25 postotnih bodova jer su podaci o inflaciji razočaravajući.
A da Fed ima prostora za daljnje zaoštravanje monetarne politike pokazali su podaci s američkog tržišta rada, objavljeni u petak. U septembru je, naime, broj zaposlenih porastao za 263.000, nešto više nego što se očekivalo. Pritom je stopa nezaposlenosti skliznula na 3,5 posto, dok se očekivalo 3,7 posto.
To su dobre vijesti jer pokazuju da je tržište rada i dalje snažno i da privreda raste. No, po pitanju inflacije, to su loše vijesti jer se može očekivati daljnji rast plaća, pa time i inflacijskih pritisaka.
Zbog toga se na tržištu novca sada procjenjuje da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. novembra ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.
Očekuje se i daljnje povećanje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) na sjednici u oktobru, moguće i za agresivnih 0,75 postotnih bodova jer inflacija u eurozoni ne popušta, pa se u prosjeku kreće oko 10 posto, rekordne razine od kada taj blok postoji.
U takvim okolnostima, euro je početkom sedmice jačao, pa su trgovci u nekoliko navrata pokušali pogurnuti kurs eura iznad jednog dolara. No, nisu uspjeli, pa je cijena eura do kraja sedmice zaronila duboko ispod te razine.
Premda i Fed i ECB podižu kamatne stope, dolar jača jer se procjenjuje da ima više prostora za to, s obzirom da je američko privreda i dalje vrlo stabilno, dok je evropsko pod pritiskom energetske krize.
Od početka godine dolar je u odnosu na korpu valuta ojačao oko 18 posto, pa je na putu najvećeg godišnjeg dobitka barem od 1970.-ih godina.
