Jedna skrivena sila tiho povećava troškove, od putovanja do osnovnih namirnica: slabiji američki dolar.
Dolar je pao za oko 10% u odnosu na druge glavne valute otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, što dodatno pojačava zabrinutost građana zbog rasta cijena.
„To je neka vrsta skrivenog poreza“, kaže ekonomista Thomas Savage iz American Institute for Economic Research. „Za isti iznos novca moći ćete kupiti sve manje.“
Indeks dolara, koji prati njegovu vrijednost u odnosu na druge valute, zabilježio je najveći pad u šest mjeseci u više od 50 godina tokom prve polovine 2025. godine. Iako se pad kasnije usporio, dolar je i dalje oko 10% slabiji nego na početku Trumpovog mandata.
Jak dolar obično čini uvoz jeftinijim i pomaže u kontroli inflacije, dok slab dolar povećava cijene uvezene robe, ali može podstaći izvoz.
Donald Trump je više puta isticao da slabiji dolar može koristiti američkoj industriji. „Zarađujete više sa slabijim dolarom“, izjavio je ranije.
Sličan stav imaju i neke velike kompanije. U izvještajima o poslovanju, firme poput Philip Morris i Coca-Cola navode da im slabiji dolar ide u prilog, jer povećava prihode na stranim tržištima.
Međutim, za mnoge manje kompanije situacija je drugačija. One koje zavise od uvoza suočavaju se s većim troškovima.
Trevis Madeira iz kompanije LobsterBoys ističe da plaća više za uvoz mamaca i kanadskih jastoga. „Izvoznici imaju prednost kada dolar slabi“, kaže on.
Slične probleme ima i kompanija Gentell, čiji direktor David Navacio navodi da su morali povećati cijene zbog rasta troškova uzrokovanih promjenama valuta, ali i zbog dodatnih faktora poput carina i skupljeg goriva.
Za potrošače, efekti su najvidljiviji prilikom putovanja u inostranstvo ili kupovine iz stranih zemalja. Na primjer, dolar je oko 16% slabiji u odnosu na meksički pezos nego početkom 2025. godine, a sličan pad zabilježen je i u odnosu na euro i druge valute.
Utjecaj na cijene uvezene robe postoji, ali je teže precizno izmjeriti. Procjenjuje se da se oko 5% do 10% pada valute prenosi na krajnje potrošače.
Jedan od primjera je kafa, čija je cijena u SAD porasla za skoro 19% u prošloj godini. Brazil, kao najveći izvoznik kafe, bilježi pad vrijednosti dolara od oko 13% u odnosu na real, što dodatno utiče na rast cijena.
Ekonomista Kenneth Rogoff sa Harvarda smatra da će dolar vjerovatno nastaviti padati.
„Dolar je bio u uzlaznom trendu 15 godina i i dalje je precijenjen. Mogao bi pasti još 15% u narednih pet do šest godina“, kaže Rogoff.
To bi značilo dodatni rast cijena za američke potrošače, posebno u kombinaciji s rastom cijena energenata i globalnim krizama.