Agonija oko finansiranja Zemaljskog muzeja uskoro bi mogla završiti i to adekvatnim i trajnim rješenjem. Naime, prije nekoliko dana Vlada Kantona Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu (UNSA) i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pokrenuli su inicijativu da ta muzejska institucija bude proglašena naučno-nastavnom bazom UNSA. Na ovaj način, sistemski će se riješiti veći dio finansiranja Zemaljskog muzeja BiH, ali će će također kroz saradnju te dvije institucije, nauku i istraživanje pružiti mogućnost rasta i razvoja.
Izvjestan i ozbiljan napredak
Direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić za Raport je kazao da smatra da je ova inicijativa dokaz da je za svaki problem moguće pronaći rješenje.
"Svi se nadamo i očekujemo da ovo bude trajno rješenje za određeni dio problema koji smo više decenija imali. Mislim da nije bilo dobre volje i zdravog razuma da se ovo riješi. Ovo je problem koji sam često puta nazvao "lažnim problemom". Nešto što je racionalno moglo se riješiti sa vrlo malo novca i dobre volje. To je sve što je trebalo. Sada izgleda da nije toliki problem. Imali smo mnogo obećanja, ali ovo su sada neki konkretniji dogovori. Narednih nekoliko mjeseci nadamo se da ćemo doći do ugovora", kazao je na početku razgovora Sijarić.
Između ostalog, naveo je kako se sada formira grupa ljudi ispred Univerziteta, Vlade KS i Zemaljskog muzeja koja će da definira određena pitanja i da se u narednih nekoliko mjeseci sve to stavi na papir.
"Nakon toga bi to trebalo da postane zvanični dokument. Ovo bi značilo izvjestan i ozbiljan napredak za Zemaljski muzej. Godinama unazad nismo imali nikakvu izvjesnost po pitanju bilo koje vrste finansiranja, i to se jednim dijelom rješava ovim dogovorom", kazao je Sijarić.
Nažalost, kako i sam navodi Sijarić, obećanja je uvijek bilo, ali ispunjenih nije bilo. Smatra da je glavni problem nerazumijevanje ukupnog problema u društvu BiH.
Mnogi gledali isključivo svoje interese
"Mi se maćehinski odnosimo prema nečemu što je naše. Stalno govorim da očigledno nismo bitni u ovom društvu. Zemaljski muzej je najveća i najstarija institucija nauke i kulture u BiH. Nauka i kultura su na repu svega. Iz Vlade KS su uvijek imali izgovor da smo mi državna institucija, a izgovor sa državnog nivoa je bilo da smo mi kantonalna institucija. Jednostavno, ljudima je bilo očigledno previše. Ljudi misle da će propasti neka druga institucija ako se pomogne nama. Imali su pokrešnu percepciju da treba ovdje stotine maraka da bi se riješio problem, a to uopšte nije tačno. Tako su prolazile godine. Mi smo u borbi za preživljavanje izgubili 20 godina, a mogli smo da se bavimo ozbiljnim stvarima koje su naš posao i zadatak. Nadam se da ovi koji su trenutno na vlasti prepoznaju koliku političku korist mogu iz ovoga da izvuku", istaknuo je Sijarić.
Za Raport je govorio i budućim planovima te o značaju Zemaljskog muzeja našoj zemlji. Kako je kazao treba da se ulaže u umjetnost, opću kulturu i obrazovanje.
"Nažalost, uspjeli smo zanemariti proteklih 30 godina da u srcu Sarajeva imamo fantastičnu zbirku predmeta iz najrazličitijih oblasti, koji su osnova za razne vrste dobijanja znanja. Mnogi ljudi su gledali isključivo svoje interese", kazao je Sijarić.
Pandemija je utjecala na sve sfere života, pa tako i na rad Zemaljskog muzeja. Značajno manji broj posjetioca je zabilježen protekle dvije godine.
"Prije pandemije smo imali oko 100 hiljada posjetioca godišnje. Od toga je 50 posto otprilike sa plaćenim ulaznicama. U situaciji kada smo bili bez finansiranja, od ogromnog značaja nam je bio vlastiti prihod. Tada smo postigli najbolji rezultati u smislu zarađivanja sredstava. Ni za vrijeme pandemije nismo prepoznati kao neko kome je treba pružiti pomoć. Vlade nas nisu prepoznali, kao što su prepoznali npr. pojedine privredne subjekte. Pandemija je izgovor, ali je ona stvarna i utjecala je na sve sfere života", naveo je Sijarić.
Kada je riječ o projektima u budućnosti kazao je da mu je posebno bitan projekat obnove botaničkog vrta te da se nada da će kroz ovaj ugovor sa UNSA-om to i uraditi.
Snimanje serije "Kotlina"
"Na jednoj strani imamo pitanje održavanje objekta. Svake godine obnovimo manji ili veći dio muzeja, ni nama nije prijatno gledati neke dijelove koji nisu obnovljeni 50 godina. Veliki dio smo završili. Ove godine planiramo raditi jednu veliku izložbu na Odjeljenju za prirodne nauke. Uvijek ima nešto", istaknuo je Sijarić.
Prošetajte sa nama kroz jednu od najstarijih institucija, Zemaljskim muzejom BiH.
Na samom kraju razgovora osvrnuli smo se i na snimanje serije "Kotlina", reditelja Danisa Tanovića. Upravo su pojedine scene iz ove serije snimane u Zemaljskom muzeju BiH.
"Teško je bilo i mukotrpno. Kada se u njegovoj kući snima TV serija ozbiljne produkcije nije jednosatvno. Izašli smo mi njima u u susret, oni nama. To je naravno imalo neki finansijski okvir. Od toga ćemo platiti dva računa za struju bez ikakvih problema. Vrlo je kvalitetna ekipa koja je radila. Muzej je naše zajedničko dobro i svi u njemu trebamo uživati", zaključio je u razgovoru za Raport Mirsad Sijarić.
