Stanje na vanjskim granicama EU prema Bjelorusiji svakim je danom sve dramatičnije, a situacija s migrantima, koji iz Bjelorusije nastoje prodrijeti u Poljsku, Litvu i Latviju, sve više eskalira, piše Jutarnji.
Naum Aleksandra Lukašenka da propuštanjem migranata prema EU izazove krizu u tim zemljama se nastavlja te dovodi do sve većih problema ne samo u tim zemljama, nego sve više okapanja ima i on sam. Varšava je upozorila da bjeloruski graničari sijeku žičanu ogradu na granici kako bi olakšali migrantima da se domognu Poljske.
Čak je i poljski ministar obrane Mariusz Błaszczak na svom Twitteru objavio fotografije na kojima se vide bjeloruski vojnici oboružani velikim kliještima i makazama kako nastoje prerezati bodljikavu žicu na granici. Nedavno su naoružani bjeloruski graničari prešli na poljski teritorij i prijetili poljskim vojnicima da će pucati ako ih pokušaju zarobiti, a u četvrtak 4. novembra poljska je ophodnja zamijetila nekoliko bjeloruskih vojnika kako do granice sprovode grupu od čak 250 migranata.
Destabilizacija susjeda
Poljske pogranične službe već su izvještavale o povremenoj pucnjavi s bjeloruske strane - puca se uglavnom manevarskim streljivom, ali koriste i petarde te dimne bombe koje bacaju na granici kako bi omogućili migrantima prelazak.
Zbog sve teže situacije na granici s Bjelorusijom Poljska gradi čeličnu ogradu visoku 5,5 metara, stavlja kamere i bodljikavu žicu, a u Varšavi kažu da bi do sredine 2022. godine ona trebala biti gotova na cijeloj dužini poljsko-bjeloruske granice.
I Litva je počela s gradnjom čelične ograde prema Bjelorusiji, visine četiri metra. Protezat će se na dužini od oko 500 kilometara i stajati više od 150 miliona eura, stoga Vilnius traži pomoć Bruxellesa.
Kako kažu u tamošnjemu Ministarstvu obrane, ograda bi trebala biti gotova do kraja 2022. godine. I Latvija je najavila da će pojačati vojne snage prema Bjelorusiji te rastegnuti bodljikavu žicu jer se primjećuje sve veći migrantski pritisak i na tom dijelu granice.
Poljska optužuje ne samo Aleksandra Lukašenka da stvaranjem migrantske krize na vanjskim granicama EU želi destabilizirati Poljsku, baltičke države i cijelu EU, nego upiru prstom i u Rusiju. Poljska smatra da Lukašenku u svemu suflira i pomaže Moskva, pogotovo jer su Bjelorusija i Rusija pred sporazumom koji će Rusima omogućiti kontrolu bjeloruske granice.
Osim toga, Rusiju optužuju da migrante preko svog teritorija propušta u Bjelorusiju. I Minsk i Moskva sve odbacuju tvrdeći da se ne bave švercom migranata, a iz Kremlja poručuju da to pitanje Bruxelles mora riješiti "oči u oči" s Lukašenkom. Bjeloruski autoritarni predsjednik čak kaže da su svi ti napadi na njega samo propagandni rat te da ne postoji nikakva bjeloruska migrantska ruta, a pogotovo da je ne sponzorira režim.
Kako bilo, granično područje Bjelorusije prema europskim susjedima prepuno je očajnih ljudi koji se nastoje dokopati EU. Niko ne zna koliko zapravo migranata ima u Bjelorusiji, iako se spominju deseci hiljada, jer je Lukašenko omogućio mnogima s područja Bliskog istoka, iz središnje Afrike, Irana i Afganistana da na samom ulasku u Bjelorusiju mogu kupiti vizu.
Nevladine organizacije
No, nakon što su Poljska, Litva i Latvija pojačale osiguranje granica te počele vraćati uhapšene migrante u Bjelorusiju, a pogotovo dolaskom zime Lukašenko se našao u nezgodnoj situaciji. Velik broj migranata više ne može tako lako prijeći granicu, a on im ne želi osigurati nikakve izbjegličke kampove, niti dati bilo kakvu skrb.
Zbog toga mnogi upozoravaju na prijeteću humanitarnu krizu. Rijetke bjeloruske nevladine organizacije upozoravaju na migrante koji tumaraju uz granicu bez adekvatne odjeće i obuće te pothranjeni jer im se ne osigurava ni hrana ni voda.
Osim toga, sve ih je više u Minsku i ostalim bjeloruskim gradovima gdje prose ili se skutre po haustorima kako bi prespavali i odmorili se, pa se primjećuje i sve veće nezadovoljstvo bjeloruskih građana zbog takve situacije.
Neki su upozoravali Lukašenka da bi mu se igra s migrantima mogla vratiti poput bumeranga, pa je on sada obustavio izdanje viza na aerodromu u Minsku te zabranio bjeloruskim turističkim agencijama da prodaju aranžmane u tim zemljama, a nacionalnoj zrakoplovnoj kompaniji dao naređenje da ne primaju putnike bez viza.
