U četvrtak se četveročlana posada Crew-11 prijevremeno vratila na Zemlju i uspješno sletjela u Tihi okean. Razlog je bio zdravstveni problem jednog člana posade koji se nije mogao liječiti ograničenim medicinskim sredstvima na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS). NASA nije objavila o kojem se astronautu radi niti prirodu stanja, ali je potvrđeno da je osoba stabilno.
Američki astronauti Mike Fincke i Zena Cardman, japanski astronaut Kimiya Yui te ruski kozmonaut Oleg Platonov stigli su na ISS u augustu 2025. godine s planom da ostanu šest i po mjeseci. Ipak, bolest jednog člana zahtijevala je da se cijela posada vrati SpaceX-ovom kapsulom. Ovaj događaj je podsjetnik da ljudsko istraživanje svemira nikada ne može postati rutina. Kako je rečeno u "Zvjezdanim stazama": „Svemir je bolest i opasnost, zamotana u tamu i tišinu i to u dobrim danima.“
Zamislite da vas probudi prodorna sirena dok ste vezani u vreći za spavanje u skučenoj kabini. Zrak nestaje zbog pukotine uzrokovane svemirskim krhotinama, prostor se puni otrovnim amonijakom ili se vatra približava vratima modula. Za astronaute na obuci to nije teorija, već svakodnevica u simulatorima.
„Bace vas u duboko bez upozorenja“, kaže Meganne Christian, menadžerica iz Evropske svemirske agencije. „Ne kažu vam šta slijedi, požar, curenje gasa ili gubitak pritiska, a vi to jednostavno morate riješiti. Traže se ljudi koji su smireni i otporni pod ekstremnim pritiskom.“
Osnovno pravilo svih svemirskih nacija je da uz stanicu uvijek mora biti prikačena letjelica za povratak. „Nikada ne zovete taksi, on je već tamo“, objašnjava Jonathan McDowell s Harvarda. Ako je stanica oštećena, posada mora imati trenutan izlaz.
Međutim, ovaj sistem ima surova ograničenja. Ako se razboli samo jedan astronaut, cijela posada se mora vratiti zajedno. Niko ne smije ostati na stanici bez svoje povratne letjelice, što se upravo i desilo misiji Crew-11. Situacija postaje još gora ako je sama kapsula oštećena, kao što je bio slučaj na kineskoj stanici Tiangong u novembru 2025. godine.
U niskoj orbiti, najgori scenarij znači povratak kući u roku od nekoliko sati. No, s misijama na Mjesec i Mars, pravila se drastično mijenjaju. „S Mjeseca vam trebaju dani, a s Marsa dvije godine do sljedeće prilike“, upozorava McDowell. To podrazumijeva pretvaranje letjelica u mini bolnice.
Kako se ISS približava kraju svog vijeka (planirano napuštanje u narednih pet godina), otvaraju se nove sigurnosne rupe. Ako komercijalna letjelica upadne u nevolju, ko će priteći u pomoć? Rješenje se vidi u univerzalnim sistemima spajanja i specijalizovanim „svemirskim vučnim službama“.
Rizici rastu već sada. NASA planira misiju Artemis II, prvi let s posadom dalje od Mjeseca još od 1972. godine. Ta letjelica je jedina, bez rezervne opcije i bez mogućnosti evakuacije. Ako nešto pođe po zlu, astronauti će imati samo sebe, kontrolu misije i – beskrajnu tamu svemira.