Napetosti između Moskve i Kijeva dosegle su vrhunac uoči ruske proslave Dana pobjede nad fašizmom. Dok Kremlj proglašava dvodnevno primirje, sa fronta stižu prijetnje koje bi mogle eskalirati u najbrutalniju fazu rata do sada.
Igra s primirjem i ultimatumima
Rusija je proglasila prekid vatre za 8. i 9. maj, ali uz jasan ultimatum: ako Ukrajina napadne vojnu paradu na Crvenom trgu, Moskva će odgovoriti masovnim raketnim udarom na centar Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski brzo je uzvratio predlaganjem neograničenog primirja koje bi stupilo na snagu već u ponoć 6. maja. Analitičari smatraju da Zelenski ovim potezom želi pokazati usklađenost s politikom Donalda Trumpa, istovremeno pripremajući teren za opravdanje eventualnih napada 9. maja ukoliko Rusija odbije njegov prijedlog o ranijem prekidu vatre.
Prijetnja "Orešnikom" i evakuacija diplomata
Uprkos političkoj drami, na samom ratištu vlada relativno zatišje. Glavne karakteristike trenutne situacije su sljedeće:
Ukrajinske oružane snage pokrenule su nekoliko protunapada koji su zaustavili ili usporili napredovanje ruskih oružanih snaga u ključnim sektorima. Kako se ruska vojska s tri strane približava aglomeraciji Kramatorsk, linija fronta se smanjuje, što ukrajinskim snagama omogućava da dodatno konsoliduju i učvrste svoju odbranu.
Taktičko okruženje postalo je znatno složenije zbog masovne upotrebe dronova koji prodiru sve dublje u pozadinu i ometaju opskrbne linije, pa je na prvim crtama manje pješadije i vozila. U takvim uslovima rat je ušao u fazu pat-pozicije jer je pronalazak slabo branjenog područja za proboj postao gotovo nemoguć za obje strane.
Dok ruska propaganda insistira na tome da je ovo egzistencijalni sukob civilizacija, Putin vjerovatno koristi situaciju kako bi izvršio pritisak na Trumpa da prisili Ukrajinu na prihvatanje mirovnih uslova iz Anchoragea, koji podrazumijevaju gubitak Donbasa.