Nekada simbol ljepote i pripreme za ljeto, solariji se danas smatraju jednim od dokazanih uzročnika raka kože.
Prekretnica se dogodila 2009. godine kada je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), nakon analize više od 20 epidemioloških istraživanja, uređaje za umjetno tamnjenje svrstala u prvu grupu karcinogena, kategoriju u kojoj se nalaze i duhanski dim te azbest.
Jedan od ključnih razloga za takvu odluku bila je analiza koja je pokazala da osobe koje počnu koristiti solarij prije 30. godine imaju oko 75 posto veći rizik od razvoja melanoma, najopasnijeg oblika raka kože. Kasnija istraživanja potvrdila su da povećani rizik postoji i za druge vrste raka kože.
Uprkos tome, milioni ljudi i dalje koriste solarije vjerujući da su sigurniji od prirodnog sunčanja.
Zašto je umjetno UV zračenje opasno?
Dermatolozi ističu da preplanula koža nije znak zdravlja, već odbrambena reakcija organizma na oštećenje izazvano ultraljubičastim (UV) zračenjem.
Kada UV zrake oštete DNK ćelija kože, melanociti počinju proizvoditi više melanina kako bi ublažili daljnja oštećenja. Drugim riječima, tamnjenje kože pokazuje da je ona već pretrpjela štetan utjecaj UV zračenja.
Solariji uglavnom emituju UVA zrake, koje prodiru duboko u kožu. Iako rjeđe izazivaju opekotine nego UVB zrake, mogu uzrokovati trajna oštećenja DNK koja se s godinama nakupljaju i povećavaju rizik od razvoja raka.
Novo istraživanje potvrdilo rizik
Studija objavljena krajem 2025. godine u časopisu Science Advances, koju su proveli naučnici sa Northwestern Universityja i University of California u San Franciscu, pokazala je da osobe koje redovno koriste solarij imaju znatno veći broj genetskih mutacija u ćelijama kože nego osobe koje ga nikada nisu koristile.
Mutacije su pronađene čak i na dijelovima tijela koji rijetko dolaze u kontakt s prirodnim sunčevim zračenjem, što ukazuje da umjetno UV zračenje može izazvati mnogo šira oštećenja nego što se ranije mislilo.
Više od 80 posto melanoma povezano je s UV zračenjem
Prema podacima IARC-a objavljenim 2025. godine, čak 83 posto svih novih slučajeva melanoma dijagnosticiranih tokom 2022. godine bilo je povezano s izloženošću ultraljubičastom zračenju.
Od oko 332.000 novooboljelih širom svijeta, približno 267.000 slučajeva povezano je s UV zračenjem iz prirodnih ili umjetnih izvora.
Iako najveći dio otpada na sunčevo zračenje, stručnjaci naglašavaju da je korištenje solarija faktor rizika koji se u potpunosti može izbjeći.
Mladi su posebno ugroženi
Dermatolozi upozoravaju da je korištenje solarija posebno opasno u mlađoj životnoj dobi jer se oštećenja DNK nakupljaju tokom cijelog života.
Zbog toga su mnoge države zabranile korištenje solarija osobama mlađim od 18 godina. Takve zabrane postoje u brojnim evropskim zemljama, Australiji, Novom Zelandu, Kanadi i dijelu saveznih država SAD.
U Hrvatskoj zakonska zabrana za maloljetnike još ne postoji, ali Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), pozivajući se na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), jasno savjetuje da osobe mlađe od 18 godina ne koriste solarij.
Posebno visok rizik imaju osobe svijetle puti, plavih ili zelenih očiju, one koje lako izgore na suncu, imaju veliki broj madeža ili porodičnu historiju melanoma.
Mitovi o solariju
Jedan od najčešćih mitova jeste da nekoliko odlazaka u solarij prije ljeta priprema kožu za sunce.
Stručnjaci ističu da preplanulost pruža zaštitu jednaku zaštitnom faktoru SPF 2 do 4, što je daleko ispod nivoa potrebnog za zaštitu kože.
Također nije tačna tvrdnja da je solarij potreban za stvaranje vitamina D. Vodeće zdravstvene organizacije preporučuju da se vitamin D osigurava umjerenim boravkom na dnevnom svjetlu, pravilnom ishranom ili suplementima kada za to postoji medicinska potreba.
Ni moderniji solariji nisu sigurniji jer i dalje izlažu kožu UV zračenju koje oštećuje DNK.
Rak kože je u porastu
Iako melanom čini manji dio svih tumora kože, odgovoran je za najveći broj smrtnih ishoda.
Stručnjaci procjenjuju da bi se do 2040. godine broj novih slučajeva melanoma mogao povećati za više od 50 posto.
Veliki dio tih slučajeva moguće je spriječiti izbjegavanjem pretjeranog izlaganja UV zračenju.
Kako smanjiti rizik?
Dermatolozi savjetuju:
- izbjegavanje solarija
- zaštitu od sunca tokom najjačeg UV zračenja
- nošenje zaštitne odjeće, šešira i sunčanih naočala
- redovno korištenje krema sa zaštitnim faktorom.
Jednako je važan i redovan pregled kože. Posebnu pažnju treba obratiti na nove pigmentirane promjene ili madeže koji mijenjaju oblik, veličinu ili boju, postaju asimetrični, imaju nepravilne rubove ili počnu svrbjeti i krvariti.
Za procjenu sumnjivih promjena dermatolozi koriste ABCDE pravilo:
- A (Asymmetry) – asimetrija madeža
- B (Border) – nepravilni rubovi
- C (Color) – promjena ili neujednačena boja
- D (Diameter) – promjer veći od šest milimetara ili povećanje madeža
- E (Evolution) – svaka promjena izgleda tokom vremena.
Ako primijetite bilo koji od ovih znakova, potrebno je što prije obaviti pregled kod dermatologa.