Toplotni valovi koji posljednjih dana pogađaju dijelove Evrope mogli bi biti samo uvod u mnogo ozbiljnije klimatske promjene koje nas očekuju u narednim godinama.
Prema novom izvještaju britanskog meteorološkog ureda Met Office, globalni temperaturni rekordi nastavit će se obarati najmanje tokom narednih pet godina, a vrlo je moguće da će 2027. godina postati najtoplija otkako postoje mjerenja.
Temperature će nastaviti rasti
Analiza pokazuje da će prosječna globalna temperatura između 2026. i 2030. godine biti između 1,3 i 1,9 stepeni Celzijusa viša u odnosu na predindustrijski period od 1850. do 1900. godine.
Naučnici upozoravaju da postoji čak 75 posto vjerovatnoće da će prosječna temperatura tokom tih pet godina premašiti granicu od 1,5 stepeni zagrijavanja, koja je postavljena Pariškim klimatskim sporazumom.
Prijeti i „super El Niño“
Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost razvoja takozvanog super El Niña, klimatskog fenomena koji zagrijava površinu Tihog okeana i utiče na vremenske prilike širom svijeta.
Meteorolozi navode da se u Pacifiku već gomilaju neuobičajeno tople vodene mase, a temperature mora približavaju se rekordnim vrijednostima zabilježenim 2024. godine.
Suše, poplave i snažne oluje
Ako se prognoze ostvare, posljedice bi mogle biti ozbiljne.
Stručnjaci upozoravaju na veći rizik od dugotrajnih suša, nestašica vode, snažnih oluja, ekstremnih padavina i razornih poplava.
Posebno je ugrožen Arktik, koji se zagrijava znatno brže od ostatka planete. Očekuje se da će prosječne zimske temperature na Arktiku u narednih pet godina biti gotovo tri stepena više nego u predindustrijskom periodu, što će dodatno ubrzati topljenje ledenog pokrivača.
Svaki dodatni stepen nosi ozbiljne posljedice
Naučnici naglašavaju da čak i najmanji porast temperature može imati velike posljedice po okoliš, poljoprivredu i svakodnevni život ljudi.
U sjevernoj Evropi očekuju se vlažnije zime i češće ekstremne padavine, što povećava opasnost od bujičnih poplava i štete na usjevima.
Iako privremeno prekoračenje granice od 1,5 stepeni ne znači automatsko kršenje Pariškog sporazuma, stručnjaci upozoravaju da se svijet ubrzano približava kritičnoj klimatskoj tački nakon koje bi posljedice mogle postati znatno teže za zaustaviti.