Mnogim ljudima u Sjedinjenim Američkim Državama boravak u zatvorenom prostoru ne garantuje zaštitu od štetnog zagađenja zraka. Nova studija koju je predvodio Stanfordski univerzitet pokazuje da plinski i propanski šporeti oslobađaju značajne količine azot-dioksida.
Ovaj zagađivač povezan je s astmom, opstruktivnim bolestima pluća, prijevremenim porođajem, dijabetesom i rakom pluća. Prelazak s plinskih na električne šporete može smanjiti izloženost azot-dioksidu za više od četvrtine širom SAD, a kod ljudi koji najčešće koriste šporete i do polovine.
Ranije studije dokumentirale su azot-dioksid iz plinskih šporeta, ali je ovo prvo istraživanje koje procjenjuje izloženost u zatvorenom i otvorenom prostoru na nacionalnom nivou.
„Znamo da zagađenje zraka na otvorenom šteti zdravlju, ali pretpostavljamo da je zrak u zatvorenom siguran,“ rekao je Rob Jackson, profesor na Stanfordskoj školi za održivost.
„Naše istraživanje pokazuje da, ako koristite plinski šporet, često udišete istu količinu azot-dioksida u zatvorenom kao iz svih izvora na otvorenom zajedno.“
Zagađenje zraka na otvorenom doprinosi stotinama hiljada smrti svake godine u SAD i uzrokuje milione novih slučajeva astme kod djece širom svijeta. Zakoni poput Zakona o čistom zraku smanjuju zagađenje na otvorenom, ali zrak u zatvorenom prostoru ostaje nereguliran, iako može predstavljati slične rizike.
Nova analiza procijenila je koliko su ljudi izloženi azot-dioksidu iz izvora u zatvorenom i na otvorenom, uključujući plinske šporete, vozila i proizvodnju električne energije.
Istraživanje iz 2024. pokazalo je da plinski šporeti oslobađaju azot-dioksid u nesigurnim količinama, prisutnim satima nakon kuhanja. Dodatna istraživanja identificirala su plinske šporete i kao izvor benzena, poznatog karcinogena povezanog s leukemijom i drugim poremećajima krvi.
„Vrijeme je da više pažnje posvetimo onome što se dešava u našim domovima, posebno jer porodice provode više vremena unutra“, kažu autori.
Da bi razumjeli izloženost, istraživači su kombinirali mjerenja zraka u zatvorenom s podacima o zagađenju na otvorenom, informacijama o 133 miliona stambenih objekata i statistikom o ponašanju domaćinstava.
Podaci su im omogućili da utvrde izvore zagađenja i njihov utjecaj na zdravlje, a napravljene su i nacionalne mape koje prikazuju dugoročnu i kratkoročnu izloženost azot-dioksidu po poštanskim brojevima.
Za većinu Amerikanaca, izvori na otvorenom poput automobila i kamiona i dalje su glavni uzrok izloženosti azot-dioksidu. Ipak, mape pokazuju da 22 miliona Amerikanaca, posebno oni u manjim domovima i ruralnim oblastima, imaju nivoe azot-dioksida iznad preporučenih granica zbog kuhanja na plin. U ruralnim područjima, šporeti imaju proporcionalno veći utjecaj na ukupnu izloženost.
Ukupna izloženost najveća je u velikim gradovima, gdje su nivoi azot-dioksida na otvorenom već povišeni, a manji životni prostori omogućavaju lakšu akumulaciju emisija iz šporeta.
Studija je također pokazala da se najveći kratkoročni skokovi azot-dioksida javljaju u zatvorenom i direktno su uzrokovani upotrebom plinskih šporeta, a ne zagađenjem na otvorenom.
Akcije poput popusta i poreskih olakšica koje podstiču korištenje električnih šporeta i drugih čistih tehnologija za kuhanje mogle bi značajno smanjiti štetno zagađenje u zatvorenom. Ove mjere posebno bi koristile manjim domovima, iznajmljenim objektima i zajednicama koje se suočavaju s finansijskim preprekama za prelazak na električne šporete.
Prethodna istraživanja pokazala su da je dugoročna izloženost azot-dioksidu 60% veća u domaćinstvima američkih Indijanaca i starosjedelaca Aljaske, a 20% veća u domaćinstvima crnaca i Hispanoamerikanaca u odnosu na nacionalni prosjek. Mnoge od ovih grupa već su izložene visokim nivoima azot-dioksida na otvorenom zbog izduvnih gasova vozila i industrijske aktivnosti.
„Dok težimo ka čišćem zraku i zdravijem životu, kvalitet zraka u zatvorenom mora postati prioritet,“ kaže Jackson. „Prelazak na električne šporete je pozitivan korak ka čistijem kuhanju i boljem zdravlju.“