U Bosni i Hercegovini tokom ove godine boravilo je između 1.500 i 2.000 migranata što je značajno smanjenje broja osoba koje ilegalno borave u BiH u posljednje dvije godine.
Prema podacima Ministarstva sigurnosti, 2020. godine u prihvatnim centrima za migrante u Bosni i Hercegovini u prosjeku je boravilo 5.900 migranata, a 2021. godinom prosječno 3.800 migranata.
Prisilni povratak
Kako je za Fenu rečeno, razlog za to su mjere koje je poduzimalo Ministarstvo sigurnosti BiH zajedno sa agencijama u okviru Ministarstva, na preuzimanju upravljanja migracijama u BiH.
"Prvenstveno se to odnosi na Službu za poslove sa strancima koja je preuzela upravljanje prihvatnim migrantskim centrima, izmještanje migranata iz napuštenih objekata, do početka prisilnih povratka migranata u zemlje porijekla koji ilegalno borave u BiH", dodaju iz Ministarstva.
Drugi segment je bolja kontrola i nadzor granice koji vrši Granična policija BiH te aktivnija borba protiv trgovine ljudima i organiziranih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem ljudi, gdje je uz Graničnu policiju BiH učestvuje i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).
Također, kažu iz Ministarstva, razlog tome je i povećana kontrola i sigurnost u kampovima, koje je od prošle godine osigurava Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH.
"Sve te mjere su "poskupile" tranzit preko BiH te značajan broj migranata do krajnjih destinacija pokušava doći koristeći druge rute", tvrde iz ovog ministarstva.
Zemlje porijekla
Trenutno se u Bosni i Hercegovini u prihvatnim centrima nalazi oko 2.000 migranata, a kada su u pitanju zemlje porijekla, najviše migranata dolazi iz Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Irana i Maroka.
Da je ukupan broj dolazaka zabilježen u BiH u ovoj godini znatno niži od prošlih godina, rečeno je Feni i u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) iz koje navode da je migrantska situacija u BiH sada stabilna i povoljnija u odnosu na prethodne godine, s dovoljno smještajnih kapaciteta nego ljudi u pokretu kojima je potreban smještaj.
Kako navode, mješovite migracije na zapadnom Balkanu su regionalni fenomen i tokovi migranata su dinamični, ali kada se govori o broju migranata u zemljama zapadnog Balkana, situacija se promijenila u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je trenutno 62 posto migranata smješteno u prihvatnim objektima u Srbiji, a 33 posto u BiH.
Također, i iz IOM-a kažu da je povećani kapaciteti bh. vlasti da efikasno upravljaju granicama jedan su od elemenata koji mogu uticati na migracione tokove u BiH te promjene u rutama koje koriste migranti zavise od mnogih faktora, uključujući informacije koje kruže među migrantima o tome kojim rutama da idu ili rutama koje privilegiraju krijumčari.
Kada je u pitanju mješoviti odgovor na migracije i regionalna saradnja, IOM radi s relevantnim partnerima na podsticanju sigurnih i dostojanstvenih rješenja, posebno za najugroženije.
To uključuje podršku politikama i praksama migracija osjetljivih na zaštitu i upravljanja granicama u skladu s međunarodnim standardima zbog čega je prekogranična saradnja važna za jačanje aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja, kao i za povećanje identifikacije i upućivanja žrtava ili osoba u situaciji ugroženosti.
Sezonski trend
O smanjenim dolascima migranata u BiH govore i podaci Granične policije BiH koja je u osam mjeseci ove godine preduzela mjere prema 4.808 stranih državljana, što je manje za oko 25 posto u poređenju sa istim periodom 2021. godine, odnosno za oko 70 posto u poređenju sa 2020. godinom.
Iz prikupljenih podataka može se zaključiti da je migracijski pritisak tokom 2022. godine smanjenog intenziteta, iako podaci o nezakonitim migracijama prikupljeni krajem augusta i početkom septembra 2022. godine ukazuju na određeno povećanje migracijskog pritiska na području BiH, ali se to uklapa u dosadašnji "sezonski" trend porasta migracijskog pritiska u proljeće i u jesen, kazali su Feni iz Granične policije BiH.
Kažu da je smanjenje migracijskog pritiska u BiH rezultat globalnih i regionalnih migracijskih tokova te kontinuiranog poduzimanja mjera i radnji Granične policije BiH i ulaganja dodatnih napora da u okviru vlastitih kapaciteta, te se uz podršku i ispomoć drugih policijskih agencija u BiH, osigura pojačano prisustvo policijskih službenika u nadzoru državne granice i svim identificiranim mjestima mogućeg nezakonitog prelaska državne granice.
Mjere i aktivnosti koje poduzima Granična policija BiH predviđene su Planom mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH koje je usvojilo Vijeće ministara BiH, Okvirnim planom djelovanja Granične policije BiH u sprečavanju nezakonitih migracija na teritoriju BiH, te drugim operativnim planovima Granične policije BiH.
Najveći pritisak
" Aktivnosti se primarno poduzimaju na granici sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom, odnosno na području djelovanja jedinica Granične policije BiH na kojima je i evidentiran najveći migracijski pritisak", pojašnjavaju iz Granične policije.
Radi se o vanrednom angažiranju policijskih službenika Granične policije BiH, policijskih službenika drugih policijskih agencija kao ispomoć Graničnoj policiji BiH na poslovima nadzora državne granice, pojačano korištenje specijaliziranih službenih vozila, bespilotnih letjelica, termovizijskih kamera, službenih pasa, tehničke opreme i elektroničkih uređaja.
U cilju efikasnijeg vršenja poslova zaštite državne granice, Granična policija BiH kontinuirano ostvaruje saradnju sa organima susjednih država nadležnim za graničnu kontrolu, navode u odgovoru Feni.
