Univerzitet u Travniku bolji je od Univerziteta u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Zenici i Bihaću!? Ocjena je to Komisije domaćih i međunarodnih stručnjaka za ocjenjivanje i reviziju kvaliteta i davanje preporuka o akreditaciji visokoškolskih ustanova, odnosno njihovih studijskih programa.
Članovi komisije Nevzet Veladžić (redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću – predsjednik), Esad Jakupović (redovni profesor Univerziteta „Apeiron“, Banja Luka – predstavnik akademske zajednice BiH), Branko Rakita (redovni profesor Univerziteta u Beogradu, predstavnik međunarodnih stručnjaka), Asja Gojačić (predstavnik privrede i prakse) i Emina Džaferović – (predstavnik studenata i sekretar) dali su Univerzitetu u Travniku maksimalne ocjene. Komisija je procijenila da ovaj privatni univerzitet ispunjava svih 10 kriterija.
Neki su se osjetili prozvanima
Kriteriji koje se ocjenjuju su:
- Politika osiguranja kvalitete,
- Izrada i odobravanje programa,
- Učenje, podučavanje i vrednovanje usmjereni na studenta,
- Upis i napredovanje studenata, priznavanje i certificiranje
- Nastavno osoblje
- Resursi za učenje i potpora studentima
- Informiranje javnosti
- Kontinuirano praćenje i periodična revizija programa
- Periodično vanjsko osiguranje kvalitete
Univerzitet u Sarajevu, kao najveća i najstarija visokoškolska ustanova u BiH u potpunosti je ispunio sedam, a tri kriterija je ispunio znatno.
Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj za Raport kaže kako ocjene Komisije apsolutno ne pružaju realnu sliku, jer se stječe pogrešan dojam da javni univerziteti nisu kvalitetni, odnosno da su privatni bolji.
„Riječ je o marketinškom triku koji će onda ta ustanova koristiti u marketinške svrhe čime se privlače studenti. Svaki uspjeh se plaća. Morate platiti da biste dotjerali svaku prostoriju na univerzitetu, morate investirati ozbiljna sredstva u razvoj univerziteta, a javni univerzitet to može ako mu država da. Privatni mogu investirati koliko god imaju novca. Kada sam rekao da se sve plaća, neki su se osjetili prozvanim, ne znam zašto. Nisam rekao da plaćaju komisiju, ali ni to me ne bi iznenadilo. Imamo pravo sumnjati u korupciju. U BiH korupcija uzima danak na svakom koraku, zbog čega ovaj slučaj treba ispitati i provjeriti“, govori Škrijelj.
Članove komisije za akreditaciju i reakreditaciju visokoškolskih ustanova i studijskih programa, kako nam je potvrdio Škrijelj, imenuje direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje na prijedlog resornih ministarstava, sa spiska stručnjaka koji Agencija već ima uspostavljen i koji je rezultat javno objavljenog poziva stručnjacima da se prijave. On uključuje predstavnike akademske zajednice, privrede i studenata.
„Univerzitet u Travniku, uz poštovanje truda koji je uložen u njegov razvoj, ne može biti komparativan sa državnim, posebno UNSA-om, u pogledu kvaliteta i značaja za državu.
Ako se otvori Webometrics koji obuhvata više od 30.000 visokoškolskih ustanova i istraživačkih institucija, može se utvrditi da je UNSA prema relevantnim međunarodnim kriterijima prvi univerzitet u BiH, a da biste našli Univerzitet u Travniku, morate se dobro potruditi.
Neuporedivo je i akademsko osoblje na UNSA-i Univerzitetu u Travniku. UNSA ima 1.600 članova akademskog osoblja, postoji 71 godinu“, govori Škrijelj.
Dodaje kako su mediji pisali da međunarodni član Komisije, prof. Branko Rakita sa Beogradskog univerziteta, nije bi prisutan, nego je svoju ocjenu davao online. Škrijelj se pita kako je moguće tako nešto ocjenjivati online, kakva je to ocjena bila i kako je uvaženi prof. Rakita mogao ocijeniti Univerzitet u Travniku, a da nije bio tamo ili pogledao dokumentaciju.
Agenciju treba depolitizirati
„Problem je kad se neko odluči upisati ponukan tim marketinškim pozivima „najboljeg univerziteta“. Imali smo iskustva sa različitim stepenima znanja kada se ti diplomirani studenti zaposle i dobiju neke pozicije. Naravno, ne generaliziram, i na privatnim fakultetima ima vrsnih studenata, kao i studijskih programa, a nisu ni svi studenti javnih univerziteta sjajni“, poručuje Škrijelj.
Rektorska konferencija, koja se sastala prije mjesec u Bihaću, nije reagirala na osjene Komisije jer procedura nije završena, čime su željeli ostaviti prostor Agenciji da sve preispita.
"Međutim, kako slučaj izaziva javne reakcije, a osnivač Univerziteta u Travniku daje ozbiljne kritike na javna mišljenja, nije isključeno da će se Rektorska konferencija koja okuplja osam javnih univerziteta, od koji su neki imali vrlo ozbiljne probleme sa akreditacijom, zvaničnim aktom obratiti Agenciji i institucijama u BiH kako bi se uredio rad ove Agencije.
Ona ima ozbiljnih problema u svom funkcioniranja. Nikada nije primljena u evropsku asocijaciju agencija, čitav niz problema treba otkloniti, a prije svega Agenciju depolitizirati, mora biti oslobođena pritisaka politike i početi raditi prema principima akademskih kriterija", kaže Škrijelj.
