Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija (SNSD) najavio je pred novinarima da će sjednicu tog državnog tijela zakazati za ponedjeljak, 6. juna, kada bi ministri trebali razmatrati ovogodišnji budžet, ali na službenoj stranici još uvijek nema najave sjednice niti dnevnog reda.
Indirektni porezi
Državne institucije cijelu prošlu godinu kao i ovu funkcioniraju na odlukama o privremenom finansiranju kojima je omogućeno samo finansiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga, ali ne i realizacija važnih projekata.
Tegeltija je pred novinarima izrazio očekivanje da će ministri u ponedjeljak usvojiti budžet i uputiti ga Predsjedništvu BiH koji je, prema Ustavu BiH, stvarni predlagač budžeta institucija BiH, a potom se procedura nastavlja u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Nacrt zakona o budžetu institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2022. godinu u proceduru je 27. maja uputio ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ). Prema Nacrtu budžet BiH za 2022. godinu iznosi 1.073.600.000 KM od čega su izdvajanje prihoda od indirektnih poreza za nivo BiH 865.500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi.
Ukoliko ministri usvoje ovako predložen budžet, on će biti upućen Predsjedništvu BiH koji je formalni predlagač tog dokumenta, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) najavio je ranije da će to tijelo djelovati promtno i vrlo urgentno.
Tim dokumentom predviđeno je i izdvajanje sredstava za opće izbore koji su planirani za 2. oktobra, ali prema saznanjima Centralne izborne komisije BiH predviđeno je 13.003.000 KM, što je nedovoljan iznos u odnosu na potrebna sredstva budžet za CIK, odnosno niži je za oko 2,5 miliona KM te su iz CIK-a pozvali ministre da usklade budžet s potrebama državnih institucija.
Privremeno finansiranje
CIK je 4. maja donio odluku o raspisivanju i održavanju općih izbora 2022. godine. Shodno odredbama Izbornog zakona, nadležne bh. vlasti trebale su osigurati sredstva za izbore u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, ali to se još nije dogodilo. Zbog toga su najviši međunarodni predstavnici u BiH uputili pismo Vijeću ministara u kojem upozoravaju da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente kako bi zaštitila održavanje općih izbora.
Ocijenili su da je nepostojanje godišnjeg državnog budžeta 2021. i 2022. godinu, uprkos nedavnom usvajanju Globalnog fiskalnog okvira 2022.-2024. posljedica nefunkcioniranja institucija na državnom nivou i procesa donošenja odluka, što je primoralo institucije BiH na privremeno finansiranje u posljednjih 15 mjeseci.
Pismo su uputili visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Johanm Sattler, te ambasadori Njemačke, Japana, Kanade, Francuske, Italije i Holandije.