Smješten u podnožju najviše zgrade na svijetu, Dubai Mall je obično užurbano mjesto gdje bogati kupuju Rolex satove, Hermès torbe i Ferragamo cipele, ili troše nevjerovatnih 80.000 dolara na Fabergé jaje.
Dubai se godinama isticao kao najjači motor rasta maloprodaje u regiji, piše The New York Times. Prema procjenama Morgan Stanleya, polovina prodaje luksuznih proizvoda na Bliskom istoku dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a većina tih transakcija odvija se upravo u Dubaiju.
Međutim, skoro tri sedmice nakon početka američko-izraelskog rata s Iranom, prostrani tržni centar u podnožju Burj Khalife sablasno je prazan. Oko podneva, tek mali broj stanovnika mogao se vidjeti s Louis Vuitton kesama, dok je većina prodavnica, iako otvorena, bila bez kupaca.
Napadi iz Irana ozbiljno su narušili imidž Dubaija kao sigurnog utočišta. Grad se decenijama promovisao kao luksuzni i porezno povoljan zaklon za svjetsku elitu u turbulentnoj regiji.
Ipak, napadi dronovima oštetili su Međunarodni aerodrom u Dubaiju i izazvali požar u kultnom hotelu Burj Al Arab, gdje noćenje košta više od 20.000 dolara. Turizam je praktično stao, a zarobljeni putnici grozničavo pokušavaju pronaći način za evakuaciju.
Izvještaj Bernstein Researcha procjenjuje da će prodaja luksuznih proizvoda na Bliskom istoku u martu biti prepolovljena zbog naglog pada broja stranih posjetilaca.
„Ako rat potraje kratko, Dubai bi mogao povratiti staru slavu i ovo će biti samo ogrebotina. Ako potraje, to neće biti slučaj“, izjavio je Luca Solca, analitičar Bernsteina.
Izvršni direktori modnih kuća poput Prade, Chanela i Guccija izražavaju duboku zabrinutost. Iako Bliski istok čini mali dio globalne prodaje, snažna potrošnja u ovoj regiji do sada je podržavala tržište dok je prodaja stagnirala u Aziji i Evropi.
Lideri Ujedinjenih Arapskih Emirata žure da povrate povjerenje. Predsjednik Mohamed bin Zayed Al Nahyan i prijestolonasljednik šeik Hamdan bin Mohammed Al Maktum posjetili su Dubai Mall ranije ovog mjeseca, ručali s uposlenicima i objavljivali snimke na društvenim mrežama kako bi ublažili paniku.
Istovremeno, medijima je navodno savjetovano da izvještavanje o oštećenim lokacijama svedu na minimum kako bi se sačuvala preostala slika stabilnosti.