Zaboravite istraživanje svemira – vjeruje se da je samo pet posto okeana do danas istraženo, što znači da se ispod površine valova možda kriju ogromna bogatstva i tajne.
Sedam mora se mnogima može činiti kao ništa drugo do pijesak, ribe i slana voda, ali ako pitate bilo kojeg morskog naučnika, reći će vam da su okeani mnogo više od toga.
Jedan fascinantan primjer dolazi s dna Crvenog mora, gdje su istraživači 2022. godine otkrili nešto što pruža vrijedan uvid u ranu historiju naših okeana.
Neobično otkriće u Crvenom moru
U zaljevu Akaba, koji graniči s Egiptom, Izraelom, Jordanom i Saudijskom Arabijom, istraživači su na dubini od 1.770 metara otkrili niz dubokomorskih slanih jezera – tzv. brine pools.
Možda vam to ne zvuči spektakularno, ali postojanje podvodnih jezera ispunjenih ekstremno slanom vodom od presudne je važnosti za razumijevanje porijekla života na Zemlji.
Šta je bila misija?
Istraživači su pretraživali Crveno more u potrazi za slanim jezerima jer ona pružaju dragocjene informacije o historiji okeana, ali i lokalnom okruženju. Osim toga, mogu pomoći u boljem razumijevanju i predviđanju tektonskih aktivnosti u regiji, piše LadBible.
Šta je otkriveno?
Slana jezera obično se nalaze u udubljenjima morskog dna u dubokim dijelovima okeana. Trenutno je poznato da postoje u tri vodena tijela: u Meksičkom zaljevu, Sredozemnom moru i Crvenom moru.
Ono što čini otkriće iz 2022. godine posebno važnim jeste to što su ta slana jezera pronađena u relativno plićim vodama zaljeva Akaba, za koje se ranije nije mislilo da mogu imati takve uslove.
Koje vrste života preživljavaju tamo?
Odgovor zavisi od toga govorimo li o životu unutar ili izvan slanih jezera.
Ova jezera se smatraju jednim od najekstremnijih okruženja na planeti – zbog visoke slanosti i potpune odsutnosti kiseonika, svaki morski organizam koji zaluta unutra biva odmah paraliziran i ugine.
Ipak, ta mjesta su postala specifičan ekosistem za okolni svijet: škampi često kruže oko ivica jezera i grabe organizme koji upadnu unutra.
Čak ni sama slana jezera nisu potpuno beživotna – određene vrste kemosintetskih mikroorganizama uspijevaju da u takvim toksičnim uslovima formiraju sopstvene ekosisteme.
Zašto je to važno?
Jednostavno – zato što je ovo prvo takvo otkriće u plićim vodama, što po mišljenju istraživača dokazuje da slična jezera mogu postojati i na drugim mjestima gdje ih ranije nismo tražili.
"Ovo nam je dalo indikaciju da slana jezera mogu postojati i u drugim okruženjima", rekao je profesor Sam Purkis, šef Odsjeka za morske geonauke Univerziteta u Miamiju.
Osim toga, otkriće može imati značaj i za potragu za životom na drugim planetama. Ako su slana jezera bila dio razvoja života na Zemlji, onda astronomi treba da tragaju za sličnim uslovima drugdje u svemiru.
"Da biste imali ovakvo okruženje, potrebna vam je hidrotermalna aktivnost," rekao je Purkis. "A ako imate hidrotermalnu aktivnost, onda vam trebaju tektonske ploče. Ako je Zemlja jedan od rijetkih planeta s tektonskim pločama… moguće je da je život u svemiru zaista rijedak."
"Možda smo mi jedini."
Šta ovo znači za potragu za vanzemaljskim životom?
Purkis naglašava važnost razumijevanja granica života na našoj planeti prije nego što se uopće možemo nadati da ćemo prepoznati život drugdje:
"Dok ne razumijemo granice života na Zemlji, teško ćemo odrediti može li ih biti na drugim planetama."
"Naše otkriće bogate zajednice mikroba koji opstaju u ekstremnim uslovima može pomoći da mapiramo granice života na Zemlji, ali i da ta znanja primijenimo u potrazi za životom unutar našeg Sunčevog sistema i dalje."
Ko stoji iza istraživanja?
Istraživanje je rezultat partnerstva između OceanX organizacije, Odsjeka za morske geonauke Univerziteta u Miamiju i saudijske kompanije NEOM.