Duboko u šumama Estonije, uz samu granicu s Rusijom, počela je izgradnja prvih betonskih bunkera dizajniranih da izdrže direktne udare ruske artiljerije. Riječ je o početku realizacije ambicioznog projekta izgradnje mreže od čak 600 utvrda, koje predstavljaju ključni dio odbrambene strategije NATO-a za zaštitu najizloženijeg dijela njegovog istočnog krila.
Ovi bunkeri čine dio tzv. Baltičke odbrambene linije, slojevitog sistema fortifikacija koji će se protezati gotovo 1.000 kilometara, od sjevera Estonije pa sve do Poljske, s ciljem odbrane baltičkih država od moguće ruske invazije.
Iako je desetogodišnji projekat formalno započeo 2024. godine, vojni zvaničnici izražavaju zabrinutost da bi radovi mogli kasniti. Strahuju da bi Moskva, u slučaju postizanja mirovnog sporazuma u Ukrajini, mogla preusmjeriti fokus na Baltik, posebno u svjetlu planova Kremlja za jačanje vojne proizvodnje i intenziviranje hibridnih napada.
„Naš cilj je biti maksimalno spremni za odbranu naše države od agresivnog susjeda“, izjavio je za britanski Telegraph Kristjan Halg, glasnogovornik estonskih odbrambenih snaga.
Estonija, Latvija i Litvanija, kako navodi Halg, svjesne su da nemaju stratešku dubinu i da si ne mogu priuštiti gubitak teritorije. „Oduzimanje mobilnosti neprijatelju već od prvog metra ključno je kako bi se ograničila njegova operativna sloboda i omogućilo savezničkim snagama da budu efikasnije u odbrani“, dodao je.
Svaki bunker, površine oko 35 kvadratnih metara, projektiran je da izdrži direktne pogotke artiljerijskih granata kalibra 152 milimetra, koje najčešće koristi ruska vojska. Međutim, otpornost na napade dronovima tipa Shahed, prema Halgu, zavisit će od ugla udara, dok se priznaje da bunkeri vjerovatno ne bi izdržali udare snažnih kliznih bombi.
U narednim mjesecima planirana je izgradnja dodatna 23 bunkera, kao i 40 kilometara protutenkovskih rovova koji se već kopaju na terenu. Cijela Baltička odbrambena linija trebala bi biti završena najkasnije do 2027. godine.
Estonija, Latvija i Litvanija u ovaj projekat uložit će po 70 miliona eura, što predstavlja veliki teret za njihove vojne budžete. Estonija je zasad najdalje odmakla u realizaciji. Kadi-Kai Kollo, voditeljica sektora za infrastrukturu u Estonskom centru za odbrambena ulaganja, istakla je da zemlja ima određenu prednost jer je veliki dio granice zaštićen prirodnim barijerama poput jezera Peipus i močvarnog terena.
Duž kopnene granice s Rusijom planirano je postavljanje 40 „odbrambenih uporišta“, koja će, pored bunkera, uključivati kontejnere za opremu, skloništa, protutenkovske prepreke i bodljikavu žicu. Projekat je, ipak, kasnio godinu dana nakon što je prototip bunkera krajem 2024. ozbiljno oštećen tokom testiranja.
„Dobili smo vrijedne povratne informacije i unaprijedili dizajn“, kazala je Kollo, dodavši da estonska vojska paralelno radi na uvođenju sistema za detekciju dronova i nabavci ključnih sistema protuzračne odbrane.
Šef estonske delegacije pri NATO-u Raimond Kaljulaid postavljanje prvog bunkera nazvao je važnom prekretnicom.
„Ovo je jasan pokazatelj odlučnosti ovih država da zaštite svoju slobodu i suverenitet od ruskog imperijalizma“, poručio je, uputivši i kritiku dijelu Evrope. „Nažalost, ne razumiju svi koliko je situacija ozbiljna. Neki lideri to shvataju, ali nisu sposobni djelovati i učiniti nešto konkretno, umjesto da samo govore.“