Rebalansom budžeta povećano je zaduženje RS za dodatnih 220,8 miliona KM, pa ukupna godišnja zaduženja u 2025. godini dostižu oko 1,144 milijarde KM. I dok vlast tvrdi da prostora za novo kreditno zaduženje ima još najmanje pet milijardi, ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug RS opasno klizi prema cifri od sedam milijardi maraka – što bi, kako navode, moglo imati ozbiljne posljedice po budžet, plate i penzije u narednim godinama.
Rebalansom budžeta za 2025. godinu zaduženje RS poraslo je sa 943 miliona KM na više od milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.
Ministrica finansija RS Zora Vidović tvrdi da situacija nije zabrinjavajuća:
„RS bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Daleko smo od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.
Međutim, ekonomisti i dio opozicije poručuju da se zanemaruje realna slika ukupnog javnog duga. Poslanica SDS-a u NSRS, Mirjana Orašanin, ističe da su budžet RS, lokalne zajednice i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni više od šest milijardi KM. Kada se dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze, tvrdi ona, približavaju se sedam milijardi KM.
Vladajuća koalicija poručuje da je zaduženje „nužan alat“, a poslanik SNSD-a Srđan Mazalica kaže:
„Ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi.“
Ekonomista Milenko Stanić upozorava da se RS zadužuje bez jasnog plana i bez kapitalnih projekata:
„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna i neracionalna. Vlada nije ugostiteljski servis da kupuje hotele u Brčkom i na Kozari, niti da pokriva dugove neodgovornog poslovanja OC Jahorina.“
Stanić podsjeća i na povećanje milionskih iznosa za lobiranja i stručne usluge u Ministarstvu za evropske integracije, kao i da se kredit od 75 miliona KM koristi za pokrivanje starih dugova bolnica.
Prema njegovim riječima, RS ima „raskalašen pristup zaduženju“, te će ukupan dug, ovom dinamikom, sigurno preći sedam milijardi KM do kraja godine. Posebno upozorava na obaveze po tzv. londonskom dugu, za koji rata u narednoj godini iznosi oko 1,6 milijardi KM – što je ozbiljan teret za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.
Stanić zaključuje da bi, uz ovakav rast obaveza, moglo doći do potrebe za rezanjem plata, penzija i socijalnih davanja u godinama koje dolaze.