Mediteran, koji je turistički najposjećeniji dio svijeta, u kojem godišnje na putovanja stigne gotovo pola milijarde međunarodnih putnika, kriza putovanja nakon pandemije korone dovela je na najniže turističke grane u posljednjih nekoliko decenija, piše Slobodna Dalmacija.
Prema podacima inozemnih konsultantskih kuća i analitičara, trenutno sredozemne zemlje koje su svjetski turistički lideri nemaju niti 10 posto uobičajenog turističkog prometa za ovo doba godine.
Italija, Francuska, Španija, Grčka, Turska, Malta, Cipar, Egipat... broje tek prve inozemne goste nakon otvaranja granica, a u većini njih još u pogon nije stavljena ni trećina hotelskih i smještajnih kapaciteta za ovu sezonu. Štaviše, turističke velesile tek razmišljaju o tome na koji način organizirati promet u svojoj zemlji bez opasnosti od novih zaraza koronavirusom, pa ovogodišnji početak ljeta na Sredozemlju prolazi u znaku polupraznih plaža, hotela i apartmana.
I što je dosad nezabilježeno, kod svih je stanje manje-više slično. Dosadašnjih godina uglavnom je poneka zemlja imala sigurnosni, teroristički ili politički problem zbog kojega je u odnosu na druge na Mediteranu zaostajala u turističkom prometu. No, ove je godine svima podjednako loše. Na kraju juna tako, unatoč svježe otvorenim granicama za članice EU-a, većina tih zemalja još preporučuje svojim građanima da ne putuju ako baš ne moraju. U tome prednjači Njemačka, kao najveće emitivno turističko tržište i zemlja koja u svijet godišnje šalje oko 47 miliona svojih državljana, koje ove godine poziva da ostanu na odmoru unutar granica svoje zemlje.
A sudeći prema prvim anketama i analizama želja Nijemaca, u tome za sada, nažalost cijelog turističkog Mediterana, i uspijevaju, barem što se tiče avionskih putnika.
Oslonac na domaće goste
Tako najnovije istraživanje koje je naručio Spiegel pokazuje da se 60 posto Nijemaca boji zaraze koronavirusom u avionu, a samo 13,4 posto Nijemaca planira letjeti u sljedeća tri mjeseca. A upravo je avion način na koji oni putuju u Španiju i Tursku, gdje ih je prijašnjih godina bilo na desetke miliona godišnje. Na kraju ovog juna, međutim, tek su prvi od 47 planiranih pilot-letova TUI-ja kroz takozvane sigurne koridore doveli goste iz Njemačke na Baleare u Španiju, i to u sklopu probnog boravka u kojemu će učestvovati ukupno oko 11 hiljada Nijemaca. Probni je zbog toga što su Španci htjeli na taj način testirati svoju pripremljenost i organiziranost za postkorona turizam, u kojemu Kanarski otoci očekuju 9.300 Nijemaca, od kojih će svaki morati obaviti testiranje na koronu. Usporedbe radi, Španija je lani imala 84 miliona turista, a ove će godine građanima EU-a dopustiti tek od ponedjeljka 22. juna ulazak u Španiju, dok će granica s Portugalom ostati zatvorena do jula.
Ni slika grčkih ljetovališta nije ništa veselija na kraju juna jer su Grci službeno tek ove sedmice otvorili dio hotela i ugostiteljskih objekata, a kako bi potaknula turizam, Grčka privremeno smanjuje PDV na sav prijevoz (letove, autobus, vlak) s 24 posto na 13 posto.
No, uprkos tome, grčki otoci i priobalje još su prazni i tek čekaju prve ozbiljnije grupe gostiju, prije svega iz okruženja zemalja kojima su dostupni kao autodestinacija. Francuska, kao evropski turistički lider s 90 miliona međunarodnih posjetitelja godišnje, tek je proteklih dana, oprezno i uz ograničenja, otvorila svoje granice. Nakon puna tri mjeseca prvi će put u svoje kuće za odmor moći vlasnici vila na Azurnoj obali, koji do sada nisu imali pravo ulaska u Francusku iz inozemstva, a i sada je ulaz liberaliziran samo za neke zemlje, pa se u Francuskoj ove godine oslanjaju isključivo na domaće goste. Tako je francuski ministar turizma Jean-Baptiste Lemoyne pokrenuo kampanju pod nazivom "Ovog ljeta posjećujem Francusku", kako bi uvjerio Francuze da ne putuju u inozemstvo.
Problemi s kojima se Italija nosila u pandemiji još dugo će se osjećati u svim segmentima života i turizma. Italijani zato sve snage, potpore i marketing ulažu u domaće goste, kojih se i inače u Italiji odmaralo oko 40 miliona godišnje, pa će i ove godine oni biti najbrojniji na Apeninskom poluotoku.
Svako na svojoj obali
Problem je, međutim, u tome što je većina Italijana u vrijeme pandemije morala koristiti godišnji odmor pa će raditi cijelog ljeta. Za sada se zna da u najvećim industrijama sjevera Italije neće biti niti tradicionalnog prekida rada za feragosto.
Tursko udruženje hotelijera izvještava kako će otvoriti najviše 50 posto hotela, a u svakom od njih je uvjetovana fizička distanca, obavezno nošenje maski i mjerenje temperature gostima na ulasku, provjetravanje soba od 12 sati između dvije smjene gostiju, dok je broj mogućih gostiju na otprilike polovini uobičajenih kapaciteta. Rezervacije im, kažu, postepeno rastu, posebno zbog toga što su ranije napravljene rezervacije za predsezonu prebukirali za kraj jula, avgust, septembar ili iduću godinu. No, najveći im je problem što Nijemci, kao njihovi najbrojniji gosti, još imaju stroge mjere izolacije na povratku iz Turske u Njemačku, pa još čekaju rasplet te situacije nadajući se gostima iz Azije.
Egipat će svoje hotele i bazene otvoriti tek 1. jula, a kako bi potaknuli goste na dolazak do kraja oktobra, putnici ne moraju uzimati vize, a smanjit će i naknade aviokompanijama. Sve u svemu, na Mediteranu će se ovog ljeta, čini se, svatko kupati i sunčati na svojoj obali.
