NASA je nedavno objavila video i fotografije dva različita krajolika na Marsu, upoređujući dva veoma različita dijela planete, međusobno udaljena 3.775 kilometara.
NASA je objavila dvije nove panoramske snimke Marsa, koje su zabilježili roveri Curiosity i Perseverance. Riječ je o širokim prikazima od 360 stepeni, sastavljenim od stotina pojedinačnih fotografija, koji naglašavaju koliko se različiti dijelovi planete međusobno razlikuju i kako svaki od njih bilježi drugačiji dio njene geološke prošlosti.
Tragovi drevnih jezera u krateru Jezero
Panorama rovera Perseverance snimljena je u području nazvanom „Lac de Charmes“, blizu ruba kratera Jezero, gdje je rover sletio 2021. godine. Mozaik od 980 fotografija prikupljenih između decembra 2025. i januara 2026. prikazuje neravan teren oblikovan drevnim djelovanjem vode.
Naučnici smatraju da je to područje nekada sadržavalo jezero i riječnu deltu, što ga čini ključnim mjestom u potrazi za mogućim tragovima nekadašnjeg mikrobnog života. Slojevite stijene i razbacani blokovi u kadru čuvaju zapise o tim davno nestalim okruženjima.
U NASA-inom pratećem videu ističe se: „Ove stijene postojale su mnogo prije nego što je voda ispunila krater... neki dijelovi ovog terena nastali su dok se Mars još formirao, u periodu intenzivnog bombardovanja asteroidima.“
Podzemna voda oblikovala krajolik kratera Gale
S druge strane planete, rover Curiosity donosi pogled iz kratera Gale, gdje se već godinama penje uz padine planine Mount Sharp. Njegova najnovija panorama sastavljena je od 1.031 fotografije i prikazuje tzv. „boxwork“ formacije, mrežu niskih grebena nastalih djelovanjem podzemne vode.
Te strukture nastale su kada je voda prolazila kroz pukotine u stijeni, ostavljajući minerale koji su kasnije odoljeli eroziji. Rezultat je karakterističan isprepleteni uzorak koji danas dominira krajolikom. Tokom svoje gotovo 15-godišnje misije, Curiosity je identificirao i karbonatne minerale poput siderita, kao i složene organske molekule, što upućuje na bogatiju hemijsku prošlost nego što se ranije pretpostavljalo.
Geološka hronologija planete
NASA naglašava da slojevi stijena na Marsu funkcionišu kao vremenska linija: „Svaki sloj je mlađi od onog ispod njega, stvarajući zapis o tome kako se planeta mijenjala kroz vrijeme.“
Iako su roveri udaljeni oko 3.775 kilometara, nove panorame omogućavaju njihovo direktno poređenje. Kombinirane vizualizacije dodatno pomažu u rekonstrukciji izgleda Marsa u njegovoj ranoj historiji.
Razlike između lokacija odražavaju i različite ciljeve misija. Curiosity istražuje da li je Mars nekada imao uslove pogodne za život, dok Perseverance ide korak dalje, tražeći direktne dokaze prošlog života i prikupljajući uzorke za potencijalni povratak na Zemlju. Ove panorame prikazuju ono što NASA opisuje kao „dva lica Marsa“ – jedno obilježeno površinskom vodom poput jezera i rijeka, a drugo tragovima podzemnih procesa. Oba su ključna za razumijevanje kako je Mars od toplijeg i vlažnijeg svijeta postao hladna i suha planeta kakvu danas poznajemo.
Kako misije napreduju, očekuju se nove panorame visoke rezolucije koje bi trebale dodatno rasvijetliti historiju Crvenog planeta i njegov potencijal za nekadašnji život.