U prvim godinama pandemije COVID-19, Amerikanci su umirali znatno višim stopama u poređenju s drugim bogatim nacijama.
Nova analiza procjenjuje da je tokom 2020. i 2021. više od dva miliona Amerikanaca praktično “nestalo” iz populacije.
Radi se o osobama koje bi bile žive da su Sjedinjene Američke Države imale istu stopu smrtnosti kao druge zemlje s visokim prihodima, piše Science Alert.
Treba naglasiti da nisu svi ovi "viškovi smrti" direktna posljedica COVID-19, ali veliki dio jeste povezan s vremenom globalne pandemije.
– Zamislite koliko bi života bilo spašeno, koliko tuge i traume izbjegnuto, da su SAD samo bile prosječne u odnosu na svoje rivale – rekao je vodeći autor studije, epidemiolog Jacob Bor s Bostonskog univerziteta.
SAD zaostaju decenijama
Analiza predstavlja širok pogled na složen problem, ali podržava ranije studije koje su također pokazale da Amerikanci imaju lošije zdravstvene ishode u poređenju s građanima drugih bogatih zemalja.
Nova studija upoređuje više od 107 miliona smrti u SAD-u (od bilo kojeg uzroka) između 1980. i 2023. sa stopama smrtnosti u 21 drugoj bogatoj zemlji. Izabrane države imale su BDP po glavi stanovnika iznad 24.000 dolara u 2021. godini i imale su dostupne podatke u Human Mortality Database za cijeli period.
Tokom ta 43 godine, SAD su zabilježile 14,7 miliona "viška smrti" u poređenju sa svojim pandanima, uz nagli porast od 2020. godine.
Ipak, i prije pandemije COVID-19, podaci su pokazivali da zdravstveni ishodi u SAD-u postepeno zaostaju u odnosu na ostatak svijeta.
Pandemija samo produbila krizu
Širenje novog koronavirusa 2020. dodatno je produbilo taj jaz.
Bor i njegove kolege izračunali su da je 2019. godine bilo ukupno 631.247 "nestalih" Amerikanaca. Tokom 2020. i 2021. taj broj je skočio na više od milion godišnje.
Do 2022. broj viška smrti opao je na 820.396, a u 2023. pao na 705.331. Ipak, to je još uvijek znatno više nego 2019.
Prema autorima studije, da su SAD imale očekivane stope smrtnosti kao druge zemlje, gotovo četvrtina svih smrti mogla se izbjeći u 2023. godini – naročito među mlađom populacijom.
– Jedna od svake dvije smrti u SAD-u kod osoba mlađih od 65 godina vjerovatno je mogla biti spriječena – rekao je Bor.
– Naš neuspjeh da se s ovim pozabavimo predstavlja nacionalni skandal.
Širi uzroci: droga, oružje, saobraćaj
Ove "viškove smrti" ne možemo pripisati isključivo koronavirusu, iako je pandemija svakako pogoršala stanje.
Sociologinja Elizabeth Wrigley-Field s Univerziteta Minnesota kaže da je porast broja smrti od 2019. do 2023. godine također uzrokovan dugotrajnim krizama kao što su predoziranja drogom, oružano nasilje, saobraćajne nesreće i sprječive kardiometaboličke bolesti.
U prethodnoj studiji iz 2023. godine, istraživači su pomoću globalnih podataka pokazali da SAD bilježe višak smrtnosti u svim dobnim grupama u poređenju s drugim bogatim zemljama.
Ako bi SAD dostigle niže stope smrtnosti kao što ih ima Japan, ista studija sugerira da bi više od 880.000 smrti moglo biti spriječeno – što je otprilike jednako eliminaciji svih smrti od srčanih bolesti, dijabetesa i nenamjernih povreda.
Posljedica loših politika, a ne ličnih izbora
– Druge zemlje pokazuju da ulaganje u univerzalno zdravstvo, jake socijalne mreže i javne zdravstvene politike zasnovane na dokazima vodi ka dužim i zdravijim životima – kaže Andrew Stokes, demograf i sociolog sa Bostonskog univerziteta.
– Ove smrti nisu posljedica ličnih izbora, već rezultat političkog zanemarivanja i duboko ukorijenjenih neuspjeha zdravstvenog sistema. Pandemija COVID-19 ogolila je strukturne slabosti – uključujući nedostatak pristupa zdravstvu i socijalnoj podršci – koje i dalje podstiču preranu smrtnost, čak i nakon što je akutna faza pandemije završena.