Tamna materija jedna je od najvećih misterija moderne nauke. Nevidljiva, nedodirljiva i još uvijek nedokazana direktnim mjerenjima, prema naučnim procjenama ona čini čak pet šestina cijelog svemira. A sada nova teorija ide korak dalje i sugeriše nešto što zvuči gotovo nevjerovatno, da tamna materija možda nije nastala u istom Velikom prasku kao i sve ostalo, već u zasebnom, „tamnom“ kozmičkom događaju.
Kako piše Gizmodo, fizičari sa Univerziteta u Texasu (Austin), Katherine Freese i Martin Winkler, razvili su teoriju koju nazivaju „Tamni Veliki prasak“, prema kojoj bi u ranoj historiji svemira zapravo mogla postojati dva velika praska.
Prema klasičnom kozmološkom modelu, Veliki prasak stvorio je svu vidljivu materiju, energiju i zračenje. No, Freese i Winkler tvrde da je priča znatno složenija.
„Vrući Veliki prasak, kakav poznajemo iz standardnog modela, stvara vruću plazmu vidljive materije i zračenja“, objašnjavaju autori. No, prema njihovoj teoriji, tamna materija nije dio tog procesa, već se pojavljuje kasnije, u drugom, tamnijem događaju.
Winkler ističe da su došli do zaključka kako je tamna materija mogla nastati danima, pa čak i do mjesec dana nakon Velikog praska, što je u kozmološkim razmjerima izuzetno dug period.
„Otkrili smo da se stvaranje tamne materije moglo dogoditi i mjesec dana nakon toga, što je gotovo vječnost prema kozmološkim standardima“, rekao je Winkler.
Većina postojećih modela polazi od pretpostavke da je tamna materija nastala istovremeno sa vidljivim svemirom. Međutim, Freese i Winkler upozoravaju da za to zapravo ne postoje čvrsti dokazi.
„Često se zaboravlja da nemamo nikakve dokaze o postojanju tamne materije prije vremena relevantnog za formiranje struktura u svemiru“, naglasio je Winkler. Drugim riječima, naučnici nemaju potvrdu da je tamna materija postojala u najranijim trenucima svemira. Upravo zato njihova teorija otvara prostor za potpuno novo razmišljanje o tome kada i kako je nastala ova misteriozna komponenta svemira.
Nova teorija dolazi u trenutku kada se potraga za tamnom materijom nalazi na prekretnici. Naučnici širom svijeta izgradili su podzemne detektore dizajnirane da uhvate prolazak čestica tamne materije kroz Zemlju. No, uprkos godinama istraživanja – rezultati izostaju. Čestice, ako postoje, ne ostavljaju mjerljiv trag, što dodatno pojačava sumnje u dosadašnje pretpostavke o njihovoj prirodi.
U tom kontekstu, Freese i Winkler nude svoju teoriju kao potencijalno najlogičnije rješenje. „Nakon što prihvatimo ideju isključivo gravitacijski povezane tamne materije, Tamni Veliki prasak je možda najvjerovatniji mehanizam njenog nastanka“, rekao je Winkler.
Ipak, naučnici naglašavaju da ova teorija nije kraj priče, već poziv na nova testiranja. Dobra vijest je da čak i ako tamna materija djeluje isključivo putem gravitacije, postoje realne šanse da se takav scenarij eksperimentalno ispita u budućnosti.
Ako se potvrdi, teorija Tamnog Velikog praska mogla bi u potpunosti promijeniti naše razumijevanje svemira, njegove strukture i same prirode postojanja. Umjesto jednog početka, možda živimo u svemiru koji skriva paralelnu, nevidljivu historiju, onu koju tek počinjemo naslućivati.