Čelnici Rumunije i Moldavije očito gaje veliku međusobnu naklonost.
Početkom maja moldavska predsjednica Maia Sandu i njen rumunski kolega Nicușor Dan objavili su na svojim Facebook stranicama zajedničku fotografiju: sjede nasmijani, jedno pokraj drugog, u rumunskom vojnom avionu.
"Zajedno s predsjednikom Nicușorom Danom na putu prema glavnom gradu Armenije, gdje će se održati sastanak Europske političke zajednice”, napisala je Maia Sandu.
Zajedno putovali na sastanak
Bio je to prvi put da su čelnici Republike Moldavije i Rumunjske zajedno putovali na međunarodni sastanak i da su pri dolasku na aerodromu protokolarno dočekani kao dvojac.
Taj gest vjerovatno nije bila slučajna: jasna je poruka za sve važnije pitanje mogućeg (ponovnog) ujedinjenja Republike Moldavije i Rumunije, piše Deutsche Welle.
Prvi put su u obje zemlje istodobno na vlasti čelnici koji pozitivno gledaju na ujedinjenje.
Tome su se protivili svi prethodni moldavski predsjednici, a u Rumuniju je pak samo Traian Băsescu (predsjednik od 2004. do 2014.) bio uporan zagovornik "unionizma”.
Sadašnja moldavska predsjednica Maia Sandu poznata je zagovornica ujedinjenja, ali ipak izbjegava tu temu.
Tek se posljednjih mjeseci u više intervjua za strane medije otvoreno izjasnila za ujedinjenje. U januaru 2026. rekla je BBC‑ju da bi lično glasala za na referendumu o ujedinjenju – što je neke moldavske opzicione političare navelo na traženje njene ostavke zbog „veleizdaje”.
Uprkos tome, ona se krajem aprila ponovo za to založila u razgovoru s novinarima Le Mondea.
Rumunski predsjednik Nicușor Dan otvoreno podržava tu ideju i izjavljuje:
"Rumunija je spremna".
Siromašniji "braća i sestre"
Ujedno je prvi rumunjski predsjednik koji ne zauzima paternalistički stav prema bitno siromašnijoj „braći i sestrama na sjeveroistoku”, nego susjednu zemlju i njene građane tretira ravnopravno. To u Moldaviji nailazi na dobar odjek.
Uz to, Maia Sandu i Nicușor Dan ranije su bili aktivisti protiv korupcije i borili se protiv samovolje i zloupotrebe vlasti.
Maia Sandu je, kao i mnogi njeni sunarodnjaci, i državljanka Rumunije.
Kao predsjednica podržala je Dana na rumunskim predsjedničkim izborima u maju 2025. i glasala za njega.
To može djelovati neobično – predsjednica jedne države koja je istodobno državljanka susjedne zemlje, ondje glasa i u konačnici zagovara nestanak vlastite države.
No, to pokazuje koliko su Moldavija i Rumunija povezane – jezično, historijski i kulturno.
U obje zemlje službeni je jezik rumujski. Nekadašnju Kneževinu Moldaviju su 1812. međusobno podijelili tadašnja Rusija i Osmansko Carstvo.
Granica – gotovo tačno po sredini – bila je rijeka Prut.
Ubrzo nakon Prvog svjetskog rata, u decembru 1918., nova politička elita u dijelu Moldavije koji je bio pod ruskom vlašću odlučila je o ujedinjenju s Rumunijom, koja je i sama nastala 1859. ujedinjenjem dotadašnjih dviju osmanskih vazalnih kneževina, Moldavije i Vlaške.
Broj pristalica raste
Staljin je 1940., u dogovoru s nacističkom Njemačkom, ponovo pripojio teritoriju Moldavije istočno od rijeke Prut i od njega, zajedno s uskim pojasom Pridnjestrovlja, stvorio Moldavsku Sovjetsku Republiku.
Ona je 1991., još prije službenog raspada Sovjetskog Saveza, stekla nezavisnost.
Dugo vremena ni u Moldaviji niti u Rumuniji unionističke ideje nisu imale značajniju političku ulogu.
Uprkos tome, Rusija od 1991. upozorava na navodno "fašističko ujedinjenje” Moldavije i Rumunjske.
To je bio i jedan od narativa koji su pridonijeli postupnom odvajanju Pridnjestrovlja od 1990. do 1992. – procesu koji je bio praćen prvim ruskim ratom nakon raspada Sovjetskog Saveza.
U Moldaviji, prema istraživanju iz ožujka 2026., oko 42 posto građana podržava ujedinjenje, ali još uvijek većina od 47 posto ne želi odustati od svog suvereniteta i postati tek siromašna pokrajina susjedne Rumunije.
Ipak, broj onih koji podržavaju ujedinjenje raste, a u Rumuniji to zagovara čak oko 72 posto upitanih.
Jedan od razloga veće sklonosti ujedinjenju je napad Rusije na Ukrajinu, koji je osobito u Moldaviji doveo do promjene raspoloženja među onima koji su još gajili iluzije o Rusiji.
Osim toga, procjenjuje se da više od trećine od oko 2,4 miliona stanovnika Moldove ima i rumunsko državljanstvo.
Rumunija je uvjerljivo najvažniji trgovinski partner Moldavije te joj je pomogla da se oslobodi ovisnosti o ruskoj energiji i poveže s europskim energetskim mrežama, piše Deutsche Welle.