Nasilje prema izbjeglicama, tzv. pušbekovi, sistematsko kršenje ljudskih prava… brojni su izvještaji koji to opisuju kao uobičajenu prasku na hrvatsko-bosanskoj granici, a Evropska unija to toleriše, piše DW.
Kako se navodi u tekstu, hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović djelovao je rutinirano kada je nedavno na konferenciji za novinare u Zagrebu odgovarao na najnovije optužbe o nasilnom i protivzakonitom ponašanju hrvatske policije prema migrantim na hrvatsko-bosanskoj granici.
Sve su to izmišljotine, rekao je ministar, tvrdnje bez dokaza i potvrde. Komplikovanim riječima on je čak potvrdio da se hrvatska policija ponaša uzorno i da bi mogla da bude primjer drugima u Evropi, a na kraju je dodao da su sve te optužbe u stvari dio kampanje protiv Hrvatske, bez navođenja ko tu kampanju podstiče i sprovodi i zašto.
Povod za pitanja novinara bio je tekst objavljen u uglednom njemačkom magazinu Špigel. U njemu se detaljno prikazuje slučaj jednog pakistanskog migranta koji je, navodno, više puta pokušao da pređe hrvatsko-bosansku granicu s namjerom da se nekako dokopa Zapadne Evrope. Svaki put su on i drugi migranti koji su bili u grupi zaustavljeni, tvrdi taj Pakistanac. Hrvatska policija bi ih potom zlostavljala, opljačkala i na kraju, polugole i bose, protjerala nazad u BiH.
"To je jasno kršenje međunarodnog prava i važećih propisa Evropske unije", kaže za DW Julija Kranjec iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.
"Sve izbjeglice koje stupe na teritoriju neke od zemalja članica EU i u njoj zatraže azil imaju pravo na pojedinačnu provjeru, dakle na individualan proces po standardima pravne države. To važi i za one koji su ilegalno ušli u EU", navela je Kranjec.
Napominje i da se deportacija može obaviti samo u okviru uredne procedure.
"To nikako ne smije da se obavlja nezvaničnim putem", poručuje.
Izvještaji o ponašanju hrvatske policije na granici sa BiH, poput ovog iz Špigela nisu novost. Još od sredine 2018. postoji čitav niz zabilježenih izjava migranata, fotografija koje prikazuju povrede koje su im nanesene, izjava ljekara koji su ih previjali i liječili. Brojne nevladine organizacije, kako lokalne, tako i međunarodne, poput Amnesti internešnala ili Ljekara bez granica, potvrđuju te navode, isto kao i UNHCR, navodi DW.
Postoje uvjerljivi video-snimci "pušbekova", javna pravobraniteljka Lora Vidović je o tome pisala u svom izvještaju još prošle godine, a o postupanju hrvatske policije na granici raspravljalo se i u Evropskom parlamentu. Ali nije se promijenilo ništa.
Od kada je stara balkanska ruta, preko koje je 2015. oko milion izbjeglica stiglo u EU, zatvorena žičanim ogradama na mađarsko-srpskoj i mađarsko-hrvatskoj granici, hiljade migranata pokušava da pređe preko nove Balkanske rute iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku na svom putu ka bogatijim zemljama Zapada. S obzirom na to da je granica blokirana, veliki broj njih kampuje na bosanskoj strani čekajući povoljnu priliku za prelazak.
Trenutno se na bosanskoj strani, prvenstveno u dijelu oko Bihaća i Velike Kladuše, nalazi 8.000 do 9.000 migranata, najvećim dijelom iz Avganistana, Pakistana i Sirije, ali i iz mnogih drugih zemalja.
Raspoloženje lokalnog stanovništva, koje je u početku bilo veoma pozitivno, u međuvremenu se promijenilo. Sve su češći izvještaji o krađama i provalama koje su navodno počinili migranti, a bilježe se i sukobi između pojedinih migrantskih grupa. Domaće stanovništvo sve češće govori o "nepodnošljivim uslovima" i protestuje protiv legalnih i ilegalnih izbjegličkih kampova.
"Za hrvatsku vladu je pristupanje šengenskom prostoru spoljnopolitički prioritet", kaže Julija Kranjec.
Zbog toga, piše DW, Vlada u Zagrebu želi da pokaže da je voljna i u stanju da efikasno štiti spoljne granice EU, prije svega kada je riječ o dolasku migranata.
Pritom se, kako se navodi, na ljudska prava i prava izbjeglica ne obraća velika pažnja, a što pokazuje i neoprezna izjava koju je pošle godine tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala švajcarskoj televiziji SRF: "Naravno da je potrebno malo nasilja kada sprovodite 'pušbek', ali morate da vidite i kakav je to teren".
"Hrvatska se povinuje pritisku drugih država EU", kaže poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu Erik Markvard za DW.
"Postoji velika podrška među državama EU za takvo ponašanje Hrvatske. Izgleda da je izvršen politički pritisak od strane Evropske komisije ili od strane pojedinih članica EU da u tim situacijama nije nužno pridržavati se ljudskih prava", smatra poslanik.
To se, kaže, vidi i po tome što su pregovori o pristupanju Hrvatske šengenskom prostoru ozbiljno započeli tek kada je ta zemlja počela sistematski da vraća izbjeglice sa granice, da primjenjuje nasilje i sprovoditi "pušbekove".
Apsurdno je, naglašava, i apsolutno neprihvatljivo da se ostvaruje napredak tek kada neko počne da krši važeće evropske i međunarodne zakone.
Ali protiv tog saučesništva u međuvremenu se javlja i otpor, primjećuje Makvard, te pominje da je u Evropskom parlamentu vođeno već nekoliko rasprava koje su se bavile pitanjem prakse na spoljnim granicama EU.
"U Parlamentu postoji saglasnost većine frakcija da je kršenje ljudskih prava nedopustivo", kaže Markvard.
Uz to je i Evropska pravobraniteljka za ljudska prava Emili O'Rajli najavila istragu protiv Evropske komisije. Ona se optužuje da je propustila da štiti ljudska prava migranata na hrvatskoj granici. Pritom je riječ o tome da se raspolagalo sredstvima koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje kako bi se istražilo i kontrolisalo ponašanje policije u pograničnom području. Prigovor glasi da je hrvatska vlada povukla samo manji dio sredstava koja su joj bila odobrena, te da je i taj novac potrošila u druge svrhe. Navodno je Komisija za to znala, ali je tu informaciju krila pred poslanicima Evropskog parlamenta kako bi štitila Hrvatsku.
Ipak, više je nego upitno da li će pritisak na Hrvatsku uroditi plodom kako bi ona promijenila svoje ponašanje na granici. U međuvremenu je pitanje kontrole granice još više dobilo na važnosti. Nedavno su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron u kontekstu borbe protiv terorizma zatražili da se poboljša zaštita spoljnih granica EU. Hrvatska je, to pokazuje dosadašnje iskustvo, za taj zadatak spremna, ocjenjuje se u komentaru DW.
