Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović rekao je danas u Briselu kako vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu s Miloradom Dodikom, otvoreno ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Ocijenio je vrlo važnim pojačano prisustvo evropskih vojnih snaga u BiH, kako bi se garantovala sigurnost i stabilnost u BiH te poručio kako vidi budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana u punopravnom članstvu naše zemlje u Evropskoj uniji, javlja Anadolu Agency (AA).
Obraćajući se članovima Vanjskopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta, Džaferović je na početku kazao kako se današnja rasprava odvija u trenutku ruske agresije na Ukrajinu.
"Taj čin agresije Bosna i Hercegovina je osudila i u stavovima osude pridružila se cijelom civiliziranom svijetu. Razvoj situacije pomno pratimo, jer smo svjesni postojanja ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu pa i u BiH. Moramo poduzeti sve kako bi se agresija što prije zaustavila", rekao je Džaferović, te nastavio:
"Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici. Već više od pola godine traje politička kriza. Ona je izazvana potezima entiteta Republika Srpska. Najprije, blokadom institucija Bosne i Hercegovine, a kasnije i pokušajem da entitet unilateralno preuzme nadležnosti državnih institucija Bosne i Hercegovine. Vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu s gospodinom Dodikom, otvoreno ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije. Da su ovi potezi vlasti secesionistički, primijetili su i svi relevantni međunarodni akteri u svojim izvještajima i saopćenjima: od Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira, do Evropskog parlamenta, Evropske komisije, i vlasti Sjedinjenih Američkih Država."
Dalje je naveo kako vlasti entiteta Republika Srpska nastoje zamagliti ovu evidentnu istinu, tako što se pozivaju na nekakav "izvorni Dejton". Prema njegovim riječima, to je sofistička formula, koja zanemaruje činjenice.
"Dejtonski mirovni sporazum nije statičan okvir, sa zamišlju da Bosnu i Hercegovinu zauvijek drži u stanju u kakvom je bila 1995. godine. Dejtonski mirovni sporazum zamišljen je kao dinamičan okvir, koji će osigurati obnovu i razvoj porušene Bosne i Hercegovine, uključujući i obnovu njenih državnih institucija. Zato je u tekst Dejtonskog sporazuma i unesena odbredba o uspostavljanju dodatnih državnih nadležnosti, koju vlasti Republike Srpske uporno prećutkuju kada govore o 'slovu Dejtona'", poručio je Džaferović.
Ocijenio je vrlo važnim, kako zbog krize funkcioniranja vlasti u BiH, prijetnje urušavanjem reformi i prijetnje otvorenom secesijom, što bi vodilo ugrožavanju mira - pojačano prisustvo evropskih vojnih snaga u BiH, kako bi se garantovala sigurnost i stabilnost u BiH.
Član Predsjedništva Džaferović naveo je kako je Dejtonski sporazum dinamičan okvir koji treba unaprijediti i približiti evropskim standardima potvrdile su i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. U svojim presudama Evropski sud je zatražio da se osiguraju jednaka politička prava pripadnicima nacionalnih manjina, kao i pripadnicima konstitutivnih naroda u područjima gdje se nalaze u manjini.
"Mnogo puta smo proteklih godina mogli čuti neistinu da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ugrožen. Evropski sud za ljudska prava je u svojim presudama presudio da su u BiH ugrožena prava jednog Jevreja, Roma, Albanca, Bošnjaka, Srbina i jedne građanke koja se etnički ne izjašnjava. Ni u jednoj presudi Evropskog suda za ljudska prava nije utvrđeno da je neko od Hrvata diskriminisan zbog svoje etničke pripadnosti. Politička stranka kojoj pripadam ima dvaput više glasova od stranke gospodina Čovića. Istovremeno, stranka gospodina Čovića ima više ministara na državnom i entitetskom nivou od moje stranke. Po postojećem sistemu, stranka gospodina Čovića ima toliku moć da se nijedan zakon ne može usvojiti bez njene volje. Zloupotrebljavajući moć koju trenutno ima stranka gospodina Čovića već četiri godine sprečava implementaciju izbornih rezultata u Federaciji, izbor sudija Ustavnog suda Federacije te čak prijeti da će spriječiti održavanje idućih izbora", rekao je Džaferović.
Kada je riječ o biranju članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Džaferović je podsjetio da se trenutno biraju po modelu koji je utvrđen u Dejtonu te kako su po tom modelu birani i Čović i Komšić.
"Po mom mišljenju, mnogo veći problem je što svim ljudima u BiH nije omogućeno da se kandiduju, od toga što jednoj političkoj stranci i njenom kandidatu nije zagarantovana pobjeda na izborima", rekao je Džaferović te dodao:
"Presudama Evropskog suda nije zatraženo ovo što traži HDZ BiH. Zahtjev HDZ-a podrazumijeva zapravo promjenu Dejtonskog sporazuma. To je moguće, ukoliko taj proces podrazumijeva i druge promjene, prije svega reduciranje ovlasti Doma naroda, koji trenutno ima neograničen potencijal za blokadu funkcionalnost Parlamenta Federacije. Većina Bošnjaka i Hrvata u BiH živi zajedno u entitetu Federacija BiH, treba tražiti načine normalnog zajedničkog funkcioniranja. Međutim, to se ne može činiti tako što će se zahtijevati dalje etničke podjele na čemu HDZ insistira, već tako što će se u sistem funkcioniranja uključivati evropske standarde. Naravno, ovo se odnosi i na cijelu BiH."
U ovom trenutku, dodaje Džaferović, potrebno je da se okrene ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Pozdravljam, u tom smislu, usvajanje zakona u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kojima napredujemo na evropskom putu te se pridružujem ovom prilikom pozivima Evropske komisije prema gospodinu Dodiku da ne blokira ove zakone u drugom domu Parlamentarne skupštine BiH.
"Mi vidimo budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana u punopravnom članstvu naše zemlje u Evropskoj uniji. Do tog cilja, trebamo proći nekoliko važnih stepenica u procesu pristupanja, a prva je sticanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. Jer, ne zaboravimo, da je Bosna i Hercegovina još uvijek samo u statusu potencijalnog kandidata za članstvo", zaključio je Džaferović.
