Dok se svjetska javnost fokusirala na nedavnu pojavu Andes virusa na kruzeru, u Demokratskoj Republici Kongo se ispod radara širi opasni Bundibugyo virus, koji je već prouzrokovao više od 1.250 slučajeva zaraze i stotine smrtnih ishoda.
Bundibugyo virus je zastrašujući i izuzetno fatalan patogen. Simptomi nastupaju naglo, uključujući proljev, disfunkciju bubrega i jetre, te unutrašnje i vanjsko krvarenje. Najtragičnije je to što virus ostaje zarazan i nakon smrti domaćina, što porodicu i voljene izlaže riziku tokom priprema za ukop.
Zašto se ovo događa?
Trenutni prioritet je suzbijanje epidemije izolacijom pacijenata i praćenjem kontakata. Međutim, kada se epidemija stavi pod kontrolu, naučnici moraju odgovoriti na ključna pitanja: zašto se ovo događa i odakle virus dolazi? Bez ovih odgovora, teško je prevenirati buduće krize.
Iako se često pretpostavlja da su voćni šišmiši glavni rezervoar virusa, dokazi za to su i dalje nedovoljni. Istorijski gledano, prvi slučajevi zaraze kod ljudi često su bili povezani s kontaktom s drugim vrstama, poput šumskih antilopa, gorila i čimpanzi. Eksperimentalno je dokazano da i svinje mogu prenositi virus na primate.
Opasnost od osvete prema životinjama
Jedan od najvećih problema nastaje kada ne znamo pravi izvor virusa. Tada ljudi često posežu za osvetom prema životinjama koje pogrešno smatraju krivcima. Slično kao i tokom pandemije Covid-19, kada su u raznim dijelovima svijeta uništavana staništa šišmiša, takve akcije ne donose korist javnom zdravlju ako te vrste uopšte nisu povezane s prijenosom patogena.
Nasuprot tome, uznemiravanje ili istrebljenje divljih populacija može nenamjerno pogoršati širenje bolesti. Ukoliko je krčenje staništa pokretač učestalih epidemija, moramo pametnije pristupiti rješavanju ovog problema.
Koncept "Jedno zdravlje" kao rješenje
Rješenje leži u pristupu koji se naziva "Jedno zdravlje" (One Health). Ovaj koncept prepoznaje da su zdravlje ljudi, životinja i okoliša neraskidivo povezani. Optimiziranje zdravlja jednog elementa može istovremeno ojačati zdravlje ostalih.
Ovaj pristup nije ograničen samo na ebolu; on se može primijeniti na brojne situacije, od kontrole bolesti na farmama do zaštite divljih životinja. Pitanje koje ostaje jeste: hoće li nas ova epidemija potaknuti da djelujemo preventivno kako bismo izbjegli buduće globalne zdravstvene katastrofe?