Studija Evropske centralne banke (ECB) upozorava da nijedan sistem, pa ni digitalna plaćanja, nije bez slabosti. Rastuće napetosti s Rusijom i sve češći ulasci dronova u zračni prostor članica EU i NATO-a motivirali su vlade i središnje banke da ubrzaju pripreme za krizne situacije, uključujući osiguranje sigurnog platnog prometa temeljenog na fizičkoj gotovini.
Analitičari ECB-a, Francesca Faella i Alejandro Zamora-Pérez, u studiji „Ostanite mirni i čuvajte gotovinu“ proučili su četiri krizne situacije koje su utjecale na potražnju za gotovinom: rusku invaziju na Ukrajinu, pandemiju COVID-19, kvar električne mreže na Iberijskom poluotoku te grčku dužničku krizu. Rezultat je pokazao da čak i “običan” nestanak struje može paralizirati financijski sustav i ostaviti građane bez novca.
Primjer Baltičkih zemalja i Sjeverne Evrope pokazao je da je nakon početka rata u Ukrajini potražnja za gotovinom naglo porasla, a povećanja su zabilježena i u Njemačkoj te Austriji. Samo u jednom danu krajem veljače 2022. građani zemalja najbližih Ukrajini povukli su 80 miliona eura.
ECB savjetuje da građani planiraju imati određeni iznos gotovine kod kuće za osnovne potrebe, u skladu s individualnim okolnostima i troškovima. Slične preporuke daju i druge evropske zemlje poput Nizozemske, Austrije i Finske, sugerirajući da svaka osoba drži između 70 i 100 eura gotovine za tri dana.
Hrvatska narodna banka (HNB) naglašava da je spremna, u saradnji s nadležnim institucijama, građanima izdati dodatne informacije i preporuke u vezi s gotovinom ukoliko dođe do pogoršanja uvjeta za kontinuitet platnog prometa ili opskrbu gotovinom.