Belgija je postala evropsko središte krijumčarenja kokaina, a mafijaške organizacije iz balkanskih zemalja poput Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine imaju ključnu ulogu u krijumčarenju kokaina i preuzele su kontrolu nad distribucijom.
U Antwerpenu se, naime, događa 40 posto svih zapljena kokaina u Evropi jer je ova belgijska luka postala ulazna tačka za južnoamerički kokain. Ugledni The Economist napravio je istraživački tekst o tome.
Količina zaplijenjene droge u Evropi u stalnom je porastu. Samo u Antwerpenu prošle je godine zaustavljeno 80 tona kokaina, a 2016. godine samo 30 tona. Posljedice toga su korupcija lokalnih i nacionalnih dužnosnika i nasilje na ulicama.
Zaplijeni se tek 10 posto kokaina
U junu 2020. policija je u okolici Antwerpena pronašla kontejner s posebnim alatom te komoru za mučenje opremljenu zubarskom stolicom i zvučnom izolacijom. Kao i lažne policijske uniforme i automatsko oružje.
Kokain se najčešće skriva među bananama u kontejnerima koji pristižu iz Kolumbije. Kao jeftino i učinkovito sredstvo prijevoza robe, brodski kontejneri temelj su međunarodne trgovine. Iz istog su razloga zanimljivi i organiziranom kriminalu.
Tokom 2021. godine u cijeloj Belgiji zaplijenjena je 101 tona kokaina, a na drugom mjestu prema zapljenama u Evropskoj uniji je Nizozemska s 80 tona. Međutim, policijske službe smatraju da se zapljenjuje tek oko 10 posto ukupne količine kokaina koji dolazi na evropsko tržište.
"Poslovni model krijumčara svodi se na slanje velike količine droge u mnogo kontejnera. Svjesni su da će izgubiti 10 do 20 posto, ali ostatak će proći", kaže Kristian Vanderwaeren, direktor belgijske carine.
Zašto se krijumčari baš u bananama?
Prosječno godišnje kroz Antwerpen prođe 12 miliona kontejnera, a samo dva posto podliježe detaljnom carinskom pregledu. Mogućnosti krijumčarenja droge preko ove luke stoga su gotovo neograničene.
"Banane su vrlo popularan način za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike u Evropu iz dva razloga. Banane su glavni latinoamerički izvozni proizvod i brzo se kvare. Pa postoji stalni pritisak da brzo dođu do potrošača", kaže Fatjona Mejdini, direktorica za jugoistočnu Evropu u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
Antwerpen je popularna i profitabilna luka ponajviše zbog toga što brzo istovaruje robu s brodova i šalje je na police trgovina. Nemoguće je pregledati milione kontejnera i organizirani kriminal je toga svjestan. Zato je antwerpenska luka idealna za krijumčarenje kokaina, amfetamina i lažnih lijekova na evropska tržišta. Konzumacija ovih proizvoda u stalnom je porastu, pa je Evropa u posljednje vrijeme postala profitabilnije tržište nego Amerika.
"Cijena kokaina u Evropi veća je nego u SAD-u, manja je konkurencija i manji je rizik", rekao je za The Economist Jeremy McDermott iz neprofitne istraživačke organizacije InSight Crime.
Ključnu ulogu u krijumčarenju kokaina ima balkanska mafija
Mnoge europske mafijaške skupine pronašle su svoj interes u ovim činjenicama i preuzele kontrolu nad distribucijom, piše The Economist. Mafijaške organizacije iz balkanskih zemalja poput Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine posebno su poznate po svojoj učinkovitosti i nasilnim metodama. Ratna zbivanja i loša ekonomska situacija na Balkanu mnoge su nagnali da se okrenu kriminalu.
"Balkanske mafije iskoristile su nasilna iskustva, toleranciju prema nasilju i dostupnost oružja, kao i poznavanje stranih jezika. Kriminalne organizacije sa zapadnog Balkana pokazale su se općenito vrlo poduzetnima", tvrdi Walter Kemp, direktor globalne strategije u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
"Balkanske mafije razvile su određene vještine koje su im omogućile da se nakon šverca heroina i cigareta, uzgoja kanabisa te krijumčarenja ljudi posvete profitabilnijim poslovima, poput krijumčarenja kokaina", objasnila je Kemp.
Novi krijumčarski kanali
Balkanske kriminalne organizacije čak su otvorile nove krijumčarske kanale. Nekad je droga iz Kolumbije u Evropu pristizala preko mediteranskih luka. No balkanski mafijaši uspostavili su nove kontakte i podružnice u drugim južnoameričkim zemljama, poput Ekvadora. I sada kokain šalju direktno u sjevernoevropske luke. Ove kriminalne organizacije preuzele su kontrolu nad kompletnim opskrbnim lancem i tako povećale svoj profit.
"Glavni izvor prihoda u kokainskoj industriji više nisu prodaja na ulicama ni proizvodnja, nego transport. Proizvodni profit je oko 150 posto, maloprodajni iznosi 300 posto. Ali profit od transporta kokaina doseže i do 1.500 posto", objasnio je McDermott.
Za razliku od legalnih poduzetnika, krijumčari mogu posegnuti za nasiljem kako bi osigurali isporuku svoje robe, a mogu se okrenuti i korupciji. To najbolje pokazuje primjer albanskog narkobosa Dritana Rexhepija.
"Rexhepi je bez ikakve sumnje uspješan model balkanskog mafijaša i poslanika u Latinskoj Americi. Vjeruje se da je u Ekvador stigao 2011. godine nakon bijega iz belgijskog zatvora", rekla je Mejdini.
Tri godine kasnije uhapšen je u Ekvadoru, ali to ga nije spriječilo u upravljanju vrlo profitabilnim kokainskim carstvom. Stečenim bogatstvom podmićivao je zaničnike. Ne samo u latinoameričkim zemljama, već i u Evropi.
"Evropska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu"
"Postojala je nada da će ulaskom u Evropsku uniju zemlje zapadnog Balkana biti sve sličnije prijašnjim članicama EU. Umjesto toga Evropska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu", otkriva Walter Kemp.
Tako mafija sve češće i otvorenije podmićuje carinske službenike u Antwerpenu kako bi propustili pošiljke kokaina. Priznaje to i direktor belgijske carine:
"Dvojica mojih službenika završili su u zatvoru zato što su prihvatili 50.000 eura mita da bi propustili jedan kontejner. I ostavili ga na tačno određenom mjestu u luci. To je lako zarađeni novac."
Korupcija zahvaća ne samo carinske i lučke djelatnike nego i visoke zvaničnike. Tako je nedavno u Antwerpenu uhapšen bivši šef policijskog odjela za suzbijanje narkotika u ovom gradu. A kad ni mito ne garantira uspjeh, tu su prijetnje i nasilje. Antwerpenski gradonačelnik Bart De Wever već godinama je pod 24-satnom policijskom zaštitom zbog svojih istupa protiv organiziranog kriminala.
Uprkos tome što je belgijska policija 2021. godine pokrenula dosad najveću akciju protiv krijumčarenja droge, direktor belgijske carine nije optimist u pogledu zaustavljanja ovakvih kriminalnih aktivnosti.
"Učinak svih ovih akcija je minoran. Uprkos svim zapljenama, cijena kokaina na evropskom tržištu ostaje ista", rekao je Vanderwaeren.
Policijske i carinske službe tvrde da je rješenje u odlučnijem suzbijanju i većim resursima u borbi protiv kriminalnih organizacija. Belgijski carinski zvaničnici žele uvesti skeniranje svih kontejnera koji ulaze u zemlju.
