Egipat je ponovo u fokusu svjetske javnosti nakon objave dva fascinantna arheološka otkrića koja pružaju novi uvid u život u bizantijskom periodu.
Vlasti se nadaju da će ovi nalazi, otkriveni u oazi Dakhla i na lokalitetu Marina el-Alamein, dodatno ojačati turistički sektor, koji je uz Sueski kanal glavni ekonomski stub zemlje.
Život u oazi Dakhla: Grad iz 4. stoljeća
Arheolozi su u oazi Dakhla otkrili izuzetno očuvano naselje koje datira iz 4. stoljeća. Ovo otkriće pruža detaljan prikaz urbanog razvoja i svakodnevice u vrijeme kada je Egipat bio dio Bizantijskog Carstva. Istraživači su otkrili mrežu ulica, otvorene trgove i baziliku iz sredine 4. stoljeća koja dominira naseljem.
Pored ostataka stražarskih kula i snažno utvrđenih građevina, pronađena je i kuća đakona Tisousa, za koju se vjeruje da je služila kao kućna crkva.
Među brojnim artefaktima ističu se bronzani novčići s likovima bizantijskih careva, zlatnici iz vremena Konstantina II., te oko 200 keramičkih fragmenata (ostraka) koji sadrže zapise o svakodnevnim trgovačkim transakcijama i prepisci stanovnika.
Grobnice i misterija „zlatnog jezika“
Na sjevernoj obali Egipta, u blizini Aleksandrije na lokalitetu Marina el-Alamein, istraživači su pronašli 18 drevnih grobnica, čime se ukupan broj otkrivenih grobnica na tom mjestu popeo na 48. Riječ je o mješavini grobnica uklesanih u stijenu i nadzemnih struktura od vapnenca.
Osim keramičkih posuda, amfora i svjetiljki, arheolozi su pronašli granitni sarkofag dug 2,5 metra uz ostatke gipsanog kipa sfinge.
Posebnu pažnju privuklo je otkriće zlatnih komada postavljenih u usta pokojnika – praksa poznata kao „zlatni jezik“, koja je bila dio pogrebnih vjerovanja u grčko-rimskom periodu. Lokalitet Marina el-Alamein, nekadašnji lučki grad Leukaspis, bio je prosperitetno središte od 2. do 4. stoljeća.
Oporavak egipatskog turizma
Ova otkrića dolaze u trenutku kada egipatski turizam bilježi snažan uzlet. Nakon rekordnih 19 miliona turista prošle godine, trend rasta nastavljen je i u 2026. godini, uz više od 6 miliona posjetilaca u prva četiri mjeseca. Vlasti vjeruju da ovakvi arheološki spektakli strateški doprinose pozicioniranju Egipta kao svjetske destinacije broj jedan za ljubitelje historije.