Udruženje Eko forum Zenica, na 21. godišnjicu potpisivanja PRTR protokola za uspostavljanje elektronske baze podataka o ispuštanju emisija zagađivača u okoliš, organiziralo je danas javnu diskusiju pod nazivom “Čekajući PRTR - Registar zagađivača u Bosni i Hercegovini“.
Diskusija u Zenici se, kako su istakli, održava u okviru projekta Mreža Aarhus centara za Zelenu agendu i zaštitu okoliša (AarhusGreenNet), koji finansira Evropska unija u BiH, a imala je za cilj da informiše javnost o dosadašnjim naporima civilnog društva na uspostavljanju registra.
"Želimo da odgovorimo na pitanja koja, evo, čekamo nekih 20 plus godina, zašto još uvijek BiH nema ratifikovan protokol PRTR, odnosno Registar zagađivača, zatim šta su do sada bili koraci svih nadležnih institucija, da li u ovom trenutku imamo potrebne preduslove da se, konačno, ratifkuje PRTR", kazala je koordinatorica projekta AarhusGreenNet Majda Ibraković.
Osim političkih problema te prebacivanja odgovornosti „s ministrstva na ministarstvo“, civilno društvo, dodala je, interesira i novi projekt putem kojeg su registri omogućeni za četiri nivoa vlasti - Brčko Distrikt, Federacija BiH, Republika Srpska te državni nivo.
"Dakle, to su podaci koji bi trebali biti javno dostupni svim našim građanima putem online baze podataka. To su podaci koje će zagađivači, odnosno operatori, da izvještavaju godišnje i koji trebaju biti dostupni. Ali, ne samo to, nego čitljivi", kazala je Ibraković, koja je napomenula da je takve podatke, onda, moguće koristiti i u eventualnim sudskim postupcima.
Predsjednik Eko foruma prof. dr. Samir Lemeš ističe kako smo po zagađenosti zraka među najgorim u Evropi, ali i svijetu pa su zbog toga ovakvi registri jako važni.
"Registar zagađivača bio je napravljen još 2011. godine, i to sredstvima EU projekta. Prije toga bilo je još šest evropskih projekata, koji su utrošili milione da se napravi taj sistem. Taj sistem nikada nije zaživio, a posljednji pokušaj bio je projekt, od nekih 300.000 eura, koji je finansirala Njemačka.
Napravljen je novi softver, i to ne jedan, nego četiri softvera - jedan za FBiH, drugi za RS, treći za Brčko Distrikt, četvrti za cijelu BiH. Taj je softver još uvijek u probnoj, testnoj fazi - istakao je Lemeš, tepodvlači kako još uvijek nije poznato kada će biti dostupni podaci sa tih softvera te koliki je doprinos kojeg zagađivača u ukupnom zagađenju u BiH.
Smatra kako bi takav registar pomogao da BiH, napokon, u svom parlamentu i ratificira davno potpisani spomenuti protokol. Čeka se, dodaje, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vijeća ministara BiH, koje treba dostavi informaciju Parlamentu BiH.
"A to ministarstvo, opet, prebacuje odgovornost na ministarstvo iz RS-a, koje je, još 2016. ili 2017. godine, izjasnilo da se njima s tim ne žuri. Oni čekaju da se malo ojačaju kapaciteti pa će, kao, tek onda dati svoje pozitivno mišljenje da se ide u ratifikaciju", napomenuo je Lemeš.
Direktor Federalnog hidrometerološkog zavoda Almir Bijedić napomenuo je kako je ratifikacija i uspostava PRTR-a potrebna i zbog izvještavanja BiH prema evropskim institucijama.
"Sigurno imamo problem zbog ustroja FBiH, imamo zagađivače i izdavanje dozvola iz nadležnosti FBiH i kantona. Ono što je problem, je napraviti PRTR u kojem će biti svi zagađivači.
U jedno trenutku, ako krenete bilo šta da radite po pitanju modeliranja kvaliteta zraka, bez registra i bez emisija iz registara, mi to ne možemo raditi. I to je velika kočnica, nama, da pravimo model zagađenja zraka u FBiH- kazao je Bijedić.
FHMZ, dodaje, ima svoju mrežu stanica za mjerenje emisija u zrak. Trenutno, dodao je, vrše održavanje 10 mjernih mjesta, a u FBiH ukupno postoji 31 mjerno mjesto za mjerenje kvalitete zraka.
Svi, dodao je, moraju dati svoj doprinos u smanjenju emisije stakleničkih plinova, jer živimo, upozorio je, u vremenu kada se drastično mijenja klima te smo došli do tačke sa koje nema povratka.
Dokaz tome su, podvukao je, sve češće ekstremno visoke temperature te pojava tuče, koja prouzrokuje sve veće štete.
