Prijedlog Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine da se minimalna plaća u Federaciji BiH za 2026. godinu veže za 70 posto prosječne plaće, što bi trenutno iznosilo oko 1.120 KM, otvorio je novu fazu rasprave na temu minimalca u većem bh. entitetu.
Prijedlog da minimalna plaća bude određivana prema stručnoj spremi, u rasponu od 1.200 do 1.600 KM, nije dobio potrebnu podršku,a Sindikat vidi kao realniju opciju model koji minimalnu zaradu usklađuje s prosječnom plaćom. To sindikati vide kao korak ka većoj zaštiti radnika i pravednijem sistemu određivanja najnižih primanja.
Izbor sagovornika
A ekonomista Damir Bećirović upravo u sistemu određivanja ili bolje rečeno partnerima koji se bave najnižom plaćom vidi problem.
"Moj prvi stav je da Vlada FBiH ne treba regulirati iznos minimalne plate, nego da to treba biti rezultat dogovora granskih sindikata i poslodavaca s obzirom da su drastično različiti uvjeti poslovanja u različitim sektorima, obzirom na to koliko radna snaga sudjeluje u troškovima ili ne sudjeluje. Tako da samim ovim uvođenje prošle godine drastičnim i nikada zabilježenim povećanjem su mnogi sektori poput tekstilnog, obućarskog i drugih koji rade low poslove s inostranstvom postali potpuno nekonkurentni i svjedočimo da su mnoge firme smanjile obim proizvodnje jer su se potpuno povukle", kaže Bećirović.
Kako naglašava, zvanično imamo 5.000 zaposlenih, ali je to dosta više.
"Ako vidimo trend kakav smo imali ranijih godina, gdje je zaposlenost rasla nekih 5.000 godišnje mi ustvari imamo već sada 10.000 zaposlenih manje od nekog očekivanog broja: Pri tome Vlada je potrošila 100 miliona KM da sačuva radna mjesta u nekim sektorima, što govori o pogubnosti ranije odluke. S druge strane podržavam ovakvo minimalno usklađivanje jer imamo inflaciju i ljudi i većim zaradama žive isto kao i ranije. Mislim da je situacija najgora za penzionere, jer rast penzija nije pratio rast cijena, tako da bi se moglo reći da su 'ručak platili' uglavnom penzioneri", naglasio je Bećirović.
Stvarni problemi
I ekonomista Zoran Pavlović, kaže da je situacija sa sindikatima i borba za minimalac, cijelo vrijeme bježanje od stvarnih problema.
"Stvarni problemi u privredi su 74 ili 70 posto doprinosa ili neki približni iznosi na neto isplaćenu platu. Kada bi htjeli sindikati da analiziraju situaciju i naprave neku vrstu nekad kod poslodavac i vidjeli bi da u dosta slučajeva dio plata isplaćuje preko računa, a dio u koverti na teret dobiti firme koja ima pravo da se podigne u gotovom novcu. Jednostavno, prekup je rad sa sadašnjim doprinosima i onda neće sindikati da shvate da kada bi doprinosi bili 50 posto, sve bi išlo preko računa, fondovi ne bi bili oštećeni i onda bi radnici dobivali punu plaću i bili kreditno sposobni. Međutim, sindikati su vezani za javni sektor u kojima imaju svoje organizacije, a na račun plata članova sindikata u javnom sektoru dobivaju članarinu. I onda se sindikati po definiciji, ne bave problemima privrede i radnika i traženja mogućnosti da se zajedno sa Vladom pomogne razvoj privrede koji bi omogućio i veće plate. Veće plate dolaze samo do veće produktivnosti i novih tehnika", poručio je.
Termin novih razgovora o minimalnoj plati on ne vidi kao dobar.
"U cijeloj priči kada god govorimo o minimalnoj plati, ne može biti gora situacija nego da se to radi an kraju kalendarske godine, jer su svi koji su do sada bili u situaciji da ugovaraju poslove za iduću kalendarsku godinu, to ver uradili: oni već imaj matematike svojih troškova, a ovo im može predstavljati dodatni udar na te troškove tako da je najgora varijanta da se neki zakon ili propis primjenjuje za 15 dana kada je već čitav dogovor oko poslovnih aranžmana napravljen. Tako da oni koji rade s niskim profitnim stopama, doći će u situaciju da praktično neće moći održati ugovore ili će otići u gubitak", naglasio je Pavlović.