„Djeca ponovo razgovaraju i igraju se“, kaže Andreas Tempel, direktor škole Alexander Coppel u Solingenu, Njemačka. Njegova škola učestvuje u gradskom projektu zabrane društvenih mreža, prenosi Deutsche Welle.
„U školskom dvorištu se djeca ponovo zaista druže, što ranije nije bio slučaj zbog mobilnih telefona. Prije su samo sjedila po kutovima, nagnuta nad svojim telefonima“, rekao je.
Škola je zajedno s roditeljima sastavila sporazum o namjerama i testirala zabranu kao mjeru protiv beskonačnog skrolanja i stalne distrakcije. Oko 1.400 učenika petih razreda, kao i njihovi roditelji, učestvuju u ovom projektu u Solingenu: bez društvenih mreža — ni u školi ni kod kuće.
„Bilo je vrlo neugodnih situacija međusobnog maltretiranja na društvenim mrežama. Moramo zaštititi djecu od onoga što tamo mogu vidjeti. Oni su premladi za tako nešto“, kaže Tempel.
Zabrana dobro funkcioniše
U petim razredima njegove škole ima ukupno 162 djece i zabrana je, kaže, kod svih funkcionisala vrlo dobro. „Sve je prošlo glatko. Važno je da roditelji učestvuju. Ne smije se dogoditi da zabrana prestane onog trenutka kada djeca dođu kući.“
Bez TikToka, bez Instagrama, bez Snapchata. Tempel se nada da će za nekoliko godina imati školu bez mobilnih telefona i društvenih mreža.
„Djeca nam dolaze ponedjeljkom u školu iscrpljena i potpuno van sebe, jer su tokom vikenda previše vremena provodila na mobitelu — zapravo na društvenim mrežama.“ To je, kaže, veliki problem.
„Epidemija psihičkih poremećaja“
Markus Surrey radi već deset godina kao školski psiholog u Solingenu i prati ovaj projekt. U radu s djecom i tinejdžerima primjećuje da ih društvene mreže opterećuju i čine ovisnima.
Psiholog govori o epidemiji psihičkih problema.
„Anksiozni poremećaji i depresije naglo su porasli. To smo ovdje u Solingenu jasno vidjeli. Nekontrolisana upotreba društvenih mreža je opasna. Učenici su mi pričali o svojoj ovisnosti, o potrebi da neprestano provjeravaju mobitel“, naglasio je.
Njegov zaključak o zabrani je pozitivan: učenici su vidno zadovoljniji, a školska dvorišta su ponovo živnula. Sve dvanaest škola u Solingenu učestvuje u projektu. Odricanje od društvenih mreža tako postaje nova normalnost — bez konkurencije i osjećaja izdvojenosti. Zajednička zabrana je pravi put, smatra psiholog.
Pojedini roditelji teško prihvataju ograničavanje upotrebe telefona ili društvenih mreža djeci.
„Moramo to rješavati kolektivno kao društvo. Ako deset ili dvadeset roditelja u jednom razredu kaže: moje dijete u petom razredu neće dobiti mobilni telefon, ono neće postati autsajder. Zajedno to funkcioniše — mogu se pozvati na ostalih 19 koji ga također nemaju“, kaže Markus Surrey.
Politička rasprava — prekasno?
Trenutna politička rasprava o zabrani društvenih mreža došla je prilično kasno, kritikuje psiholog. „Volio bih da je ova rasprava počela prije dvije godine.“ Na kongresu vladajuće stranke CDU u Stuttgartu delegati su velikom većinom izjasnili se za zakonsku dobnu granicu od 14 godina za korištenje društvenih mreža. CDU-ov koalicijski partner SPD također zahtijeva brzo djelovanje, prenosi Deutsche Welle.
Glavni sekretar SPD-a Tim Klüssendorf pozvao je vladajuću koaliciju da se temom pozabavi „po hitnom postupku“.
„Konačno nam trebaju jasna pravila na digitalnim platformama. Algoritmi koji pojačavaju ovisnost, kao i mržnja i maltretiranje, predstavljaju ogroman problem za cijelo društvo i mogu posebno ugroziti djecu i mlade“, rekao je Klüssendorf.
Prosječno 231 minut dnevno na telefonu
Prema aktuelnoj JIM-studiji (Jugend, Information, Medien) Medijskog istraživačkog saveza Jugoistok, skoro svi mladi između 12 i 19 godina posjeduju mobitel. Dvije trećine ispitanih kaže da često provodi više vremena na telefonu nego što su planirali. U prosjeku provode oko 231 minut dnevno na svom uređaju, zbog čega ujutro često dolaze neispavani, jer su navečer predugo bili na telefonu.
Tempel iz Solingena pozdravlja političku raspravu.
„Tema je konačno dospjela i do politike. SPD i CDU raspravljaju o zabrani. Mislim da idu u smjeru onoga što mi već provodimo u malom obimu u Solingenu“, kaže direktor.
Učenička predstavnička tijela protiv zabrane
Anastasia Pick predstavlja učenike u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Trenutno dobrovoljno „apstinira“ od društvenih mreža, ali zabranu ne podržava.
„U današnje vrijeme više ništa ne funkcioniše samo preko novina, pisama ili mailova. Sve se uglavnom obavlja preko društvenih mreža, Snapchata i TikToka. Tamo postoje chatovi kroz koje komuniciramo", kaže ona.
Društvene mreže postale su previše važne u životima mladih da bi se jednostavno zabranile. Umjesto toga, smatra Anastasia Pick, djecu treba naučiti pravilnoj upotrebi, prenosi Deutsche Welle.
Zabrana u petim razredima širi se i na druge razrede u Solingenu. „I drugi razredi kod nas su sami sebi uveli ovu mjeru i žele učestvovati“, kaže Tempel. „Ostatak Njemačke mogao bi naučiti od nas koliko dobro sve funkcioniše kada se takav eksperiment zajednički započne i dobro objasni.“
Zabrana kao prvi korak
Za psihologa Markusa Surreya iz Solingena zabrana je prvi razuman korak u pomoći djeci. Važno je, kaže, stalno razgovarati s tinejdžerima o tome kako se osjećaju i kako se njihove navike razvijaju.
„Od određenog uzrasta više je riječ o vlastitoj motivaciji mladih, o pronalaženju mehanizama samoregulacije“, kaže Surrey.
On apelira i na roditelje, koji često i sami imaju problematične navike u korištenju tehnologije. „Imamo djecu ovisnu o ekranima s roditeljima koji su također ovisni — roditelje koji problematično koriste tehnologiju. Djeca mi pričaju da njihov otac za stolom uopšte ne komunicira s njima, jer samo gleda u telefon.“
Surrey želi iskrenu društvenu raspravu o tome kako svi možemo zdravije živjeti u digitalnom svijetu.