Srbija, Mađarska i Austrija dijele veliku zabrinutost zbog migrantske krize jer su brojevi eksplodirali i mogu da se porede sa 2015. godinom, rečeno je danas na konferenciji za novinare povodom Trilateralnog sastanka Srbije, Austrije i Mađarske o efikasnom upravljanju procesima migracija koji je održan u Beogradu.
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocijenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Istakao je da Srbija, Mađarska i Austrija, da bi zaštitile ne samo teritoriju nego i način života svojih građana, moraju da djeluju zajedno, striktno poštujući međunarodne i domaće zakone.
"Srbija je od početka migrantske krize pokazala da je veoma humana, solidarna i organizovana, ali i da neće dozvoliti da postane parking za migrante i da neće dozvoliti da se svakodnevni način života naših građana mijenja na bilo koji način", rekao je Vulin.
Ministar unutrašnjih poslova Austrije Gerhard Karner istakao je da prekogranični kriminal zahtjeva i prekograničnu saradnju.
Naveo je da Austrija je veoma pogođena krizom po pitanju migracija i da je u prvih nekoliko mjeseci ove godine podnijeto 58.000 zahtjeva za azil, uglavnom građana iz zemalja koje ne ispunjavaju uslove za dobijanje azila, kao što su Tunis, Maroko i Indija.
Ukazao je da će Austrija, Mađarska i Srbija adekvatno sarađivati na zaštiti granica i napomenuo da austrijski policajci i policajke učestvuju u zajedničkim patrolama na granicama Austrije sa Mađarskom i na granici Srbije i Mađarske.
Mađarski ministar inostranih poslova i trgovine Peter Sijarto rekao je da je ta zemlja izložena dvostrukom pritisku jer istoka stalno stižu izbeglice zbog rata u Ukrajini i naveo da je do sada u Mađarsku stiglo milon i po ljudi, a da je istovremeno južna granica Mađarske, sa Srbijom, pod izuzetnim pritiskom, "čak bi se moglo reći - opsadom".
Rekao je i da to nije preterivanje jer su se ilegalni migranti i krijumčari ljudi naoružali i ne zaziru od korištenja oružja protiv čuvara granice.
Naveo je da broj migranata "ogroman" i da je Mađarska ove godine na granici sa Srbijom morala da zaustavi 195.000 ilegalnih migranata, što nije ni izbliza broju u odnosu na prethodne godine.
Istakao je da se dosadašnja politika Brisela "naklonjena migrantima" sada nadopunjuje ekonomskom krizom što dovodi krize snabdijevanja namirnicama.
Sijarto je istakao da je takozvana "Balkanska ruta" migracija postala dominantna i naveo da najveći dio migranata u Evropu stiže tom rutom.
Naglasio je da za Mađarsku to nije pitanje ljudskih prava i ocijenio da su u pitanju krivična djela jer "ilegalno prelaženje granica nije ljudsko pravo već kršenje zakona".
Dodao je da Mađarska sa Austrijom i Srbijom ne brani samo granice tih zemalja već i granice Evropske unije i istakao da je cilj da se linija te odbrane pomjeri južno.
Zbog toga, naveo je Sijarto, Mađarska, Austrija i Srbija su se sporazumile da ujedine snage i još bolje osiguraju granicu između Srbije i Sjeverne Makedonije.
Sijarto je zaključio da saradnja mora da poprimi drugčije dimenzije i da se mora formirati snaga koja će biti sposobna da brani granicu Srbije i Sjeverne Makedonije.
Delegaciju Austrije i Mađarske na ovom sastanku predvodili su savezni ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksander Šalenberg i ministar inostranih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, a delegaciju Srbije činili su ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, ministar odbrane Nebojša Stefanović i direktor Bezbednosno-informativne agencije Bratislav Gašić.
