Dok milijarde dolara teku u industriju vještačke inteligencije, ekonomisti upozoravaju da još uvijek nema uvjerljivih dokaza da je AI zaista transformisala svjetsku ekonomiju. Uprkos entuzijazmu tržišta, rast produktivnosti i BDP-a ostaje skroman – a mnogi se pitaju da li smo na pragu prave tehnološke revolucije ili novog balona poput onog s kraja 1990-ih.
Prema podacima Project Syndicatea, dionice AI i tehnoloških kompanija činile su čak tri četvrtine rasta S&P 500 indeksa ove godine. Venture kapitalisti uložili su preko 200 milijardi dolara samo u 2025. godini, a investitori vjeruju da će generativni AI donijeti „drugu digitalnu revoluciju“.
Ipak, stručnjaci poput Diane Coyle s Univerziteta Cambridge upozoravaju da „nema pouzdanih podataka“ koji bi potvrdili da AI ubrzava ekonomski rast. „Ne znamo koliko kompanija koristi AI, u kojim sektorima, ni koliko to zaista doprinosi produktivnosti. Bez toga ne možemo razlikovati stvarnu transformaciju od puke euforije“, ističe Coyle.
Ekonomisti podsjećaju da su i prethodne tehnološke revolucije, poput industrijske i električne, trebale decenije da pokažu svoj stvarni efekat u statistikama. Ako AI ponovi taj obrazac, njegovi pravi rezultati mogli bi se vidjeti tek za desetak godina.
„Trenutno više znamo o uticaju AI-a iz reklama i filmova nego iz ekonomskih pokazatelja“, dodaje Coyle, naglašavajući da „ekonomije svijeta mjere napredak alatima koji ne mogu uhvatiti novu digitalnu stvarnost“.
U međuvremenu, dok javnost strahuje od gubitka radnih mjesta, stručnjaci insistiraju da je ključno sistematsko prikupljanje podataka – ne samo o tržištu rada, nego i o potrošnji energije, promjenama u industrijskoj strukturi i stvarnoj primjeni AI alata u privredi.
Bez tih informacija, zaključuje Coyle, „rasprava o umjetnoj inteligenciji ostaje više mit nego ekonomska činjenica“.