Svijet bi se mogao naći na rubu ekstremnog vremenskog fenomena El Niño, koji bi zbog svoje najavljene snage mogao izazvati ozbiljne ekonomske i političke poremećaje na globalnom nivou, prenosi The Telegraph.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava da se ovaj toplotni talas u Pacifiku ubrzano razvija i da se vrhunac očekuje u septembru. Zbog potencijalno rekordne jačine, stručnjaci ga već opisuju kao "Godzilla" El Niño, upozoravajući da bi mogao donijeti razorne suše, poplave, klizišta, ali i glad i masovne migracije.
Udari na snabdijevanje hranom i rast cijena
Ovaj fenomen prijeti da ozbiljno poremeti globalne sisteme proizvodnje hrane. Poljoprivrednici se već suočavaju sa visokim cijenama vještačkog đubriva zbog zatvaranja moreuza Hormuz uslijed sukoba sa Iranom, a El Niño bi mogao dodatno smanjiti prinose žitarica kroz slabljenje indijskog monsubna i suše u Africi i Australiji.
Analitičari sa Instituta James Hutton upozoravaju da preklapanje ovakvih ekonomskih i klimatskih šokova smanjuje otpornost tržišta, što neminovno vodi ka stvaranju zaliha, rastu inflacije i skoku cijena hrane na globalnom nivou. Historijski primjeri, poput razornih suša iz 2015. i 2016. godine u Južnoj Africi, pokazuju da ovakve krize redovno završavaju kolapsom žetve i prisilnim uvozom skupog žita.
Klimatske migracije kao posljedica suša i poplava
Ekstremne vremenske prilike direktno utiču na prisilno raseljavanje stanovništva, posebno u regijama koje zavise od bazične poljoprivrede. Dok u istočnoj Africi El Niño obično donosi obilne padavine i poplave koje odnose domove, u takozvanom "suhom koridoru" Centralne Amerike (Gvatemala, Honduras, Salvador i Nikaragva) uzrokuje dugotrajne suše.
Uništeni usjevi primoravaju lokalno stanovništvo na selidbu u gradove u potrazi za poslom. Naučnici podsjećaju na primjer Sirije, gdje je dugotrajna suša između 2006. i 2010. godine uništila poljoprivredni sektor i pokrenula migraciju 1,5 miliona ljudi prema urbanim centrima, što je dodatno destabilizovalo zemlju prije izbijanja dugogodišnjeg građanskog rata.
Rasplamsavanje sukoba u kriznim zonama
Pritisak na prirodne resurse i nedostatak hrane često postaju katalizator za nove tenzije u već nestabilnim državama. U aktivnim ratnim zonama, poput Jemena, vodna infrastruktura je nerijetko meta napada, što stanovništvo čini još ranjivijim tokom sušnih perioda. Slična opasnost prijeti i regiji Sahel u Africi, koja se već bori sa ekstremizmom i siromaštvom.
Stručnjaci upozoravaju da gubitak stoke i propast usjeva u zemljama poput Južnog Sudana i Malija stvaraju visoku nezaposlenost među mladima, što direktno olakšava regrutaciju u lokalne naoružane grupe.
Posljedice po Veliku Britaniju
Iako geografski udaljena od tropskog Pacifika, Velika Britanija bi mogla osjetiti ekonomske posljedice ovog fenomena u narednih 12 do 18 mjeseci. S obzirom na to da britansko tržište u velikoj mjeri zavisi od uvoza hrane, čak i manji poremećaji u proizvodnji riže, pšenice i kukuruza na globalnom nivou brzo utiču na kućne budžete.
Britanska vlada je već ranije apelovala na supermarkete da ograniče cijene hrane kako bi ublažila inflaciju izazvanu sukobom s Iranom, a analitičari iz Chatham House-a naglašavaju da rastući klimatski rizici postaju ozbiljno ograničenje za dugoročnu stabilnost i ekonomski razvoj zemlje.