Atmosfersko-okeanski fenomen poznat kao El Ninjo mogao bi se formirati kasnije ove godine, što bi moglo dovesti do rekordno visokih temperatura. Šansa da će se El Ninjo razviti između jula i septembra iznosi od 50 do 60 posto, pokazuju podaci američke Nacionalna administracija za okeane i atmosferu (NOAA).
Svjetska meteorološka organizacija objavit će nove informacije o El Ninju u utorak.
El Ninjo i njegova hladnija „sestra“ La Ninja dvije su faze prirodnog klimatskog obrasca u tropskom Pacifiku poznatog kao El Ninjo–južna oscilacija (ENSO).
Peruanski i ekvadorski ribari skovali su termin El Ninjo („dječak“ ili „dijete Hristos“) u 19. vijeku zbog pojave neobično tople okeanske struje uz obalu koja im je smanjivala ulov neposredno prije Božića. Naučnici su izabrali ime La Ninja („djevojčica“) kao suprotnost El Ninju. Između ova dva događaja postoji i „neutralna“ faza.
El Ninjo
El Ninjo može oslabiti stalne pasatne vjetrove koji pušu od istoka ka zapadu preko tropskog Pacifika, utičući na vremenske prilike kroz kretanje tople vode širom ovog ogromnog okeana.
Ovo slabljenje zagrijava inače hladnije centralne i istočne dijelove okeana, mijenjajući padavine iznad ekvatorijalnog Pacifika i obrasce vjetrova širom svijeta. Višak toplote na površini Pacifika oslobađa energiju u atmosferu koja može privremeno podići globalne temperature, zbog čega su godine El Ninja često među najtoplijim u historiji.
"Pod jednakim ostalim uslovima, tipičan El Ninjo obično izaziva privremeno povećanje prosječne globalne temperature za oko 0,1°C do 0,2°C", rekao je za Agence France-Presse Net Džonson, meteorolog iz NOAA.
El Ninjo se javlja svake dvije do sedam godina. Obično dovodi do sušnijih uslova u jugoistočnoj Aziji, Australiji, južnoj Africi i sjevernom Brazilu, a do vlažnijih uslova na Rogu Afrike, u južnim dijelovima Sjedinjenih Država, Peruu i Ekvadoru.
Još jedan rekord?
Posljednji El Ninjo dogodio se 2023. i 2024. godine, doprinijevši tome da 2023. bude druga najtoplija godina u historiji, a 2024. apsolutni rekorder.
Karlo Buontempo, direktor Servisa za klimatske promjene Kopernik Evropske unije, rekao je za AFP u januaru da bi 2026. mogla biti „još jedna rekordna godina“ ako se El Ninjo pojavi.
"Međutim, utjecaj El Ninja bio bi veći 2027. nego 2026. godine ako se on razvije u drugoj polovini ove godine", rekao je Tido Semler, klimatski naučnik iz Nacionalne meteorološke službe Irske.
"Potrebno je vrijeme da globalna atmosfera reaguje na El Ninjo. Ipak, postoji rizik da 2026. bude najtoplija godina u historiji čak i bez El Ninja, zbog trenda globalnog zagrijavanja. Godina 2027. suočila bi se s povećanim rizikom da postane rekordno topla ako se El Ninjo razvije u drugoj polovini 2026. godine", rekao je Semler za AFP.
La Ninja
Posljednja epizoda La Ninje bila je relativno slaba i kratkotrajna; počela je u decembru 2024. i trebala bi ući u neutralnu fazu tokom perioda između februara i aprila.
La Ninja hladi istočni Tihi okean u periodu od otprilike jedne do tri godine, stvarajući suprotne efekte na globalne vremenske prilike u odnosu na El Ninjo. Ona dovodi do vlažnijih uslova u dijelovima Australije, jugoistočne Azije, Indije, jugoistočne Afrike i sjevernog Brazila, dok uzrokuje sušnije uslove u dijelovima Južne Amerike.
La Ninja nije spriječila 2025. godinu da bude treća najtoplija u historiji mjerenja.
Nova računica
NOAA je u februaru usvojila novi način određivanja El Ninja i La Ninje. Stari Okeanski indeks Ninja (ONI) upoređivao je tromjesečnu prosječnu temperaturu površine mora u jednom regionu Pacifika s tridesetogodišnjim prosjekom u istoj oblasti. Međutim, pošto se okeani ubrzano zagrijavaju, taj stari tridesetogodišnji prosjek može biti zastario.
Nova metoda, Relativni okeanski indeks Ninja (RONI), poredi koliko je istočni-centralni Pacifik topao ili hladan u odnosu na ostatak tropskih područja. NOAA je saopštila da je RONI „jasniji i pouzdaniji način“ za praćenje El Ninja i La Ninje u realnom vremenu.