Globalni atmosfersko-oceanski fenomen El Niño, koji karakterišu više temperature mora u dijelovima ekvatorijalnog Tihog okeana, ponovo se pojavio u junu 2026. godine. Posmatranja satelita Sentinel-6 Michael Freilich potvrdila su da fenomen nastavlja jačati, saopćila je američka svemirska agencija NASA.
Ovaj prirodni fenomen može utjecati na vremenske prilike širom planete, donoseći više padavina jugozapadnim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, dok istovremeno povećava rizik od suša u zemljama zapadnog Pacifika, poput Indonezije i Australije.
Američka National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) proglasila je El Niño 11. juna, nakon što su temperature površine mora u centralnom i istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika mjesecima bile najmanje 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka. Nekoliko dana kasnije, 16. juna, i australski Bureau of Meteorology (BoM) potvrdio je povratak ovog fenomena.
Istovremeno, naučnici NASA-e zabilježili su i druge karakteristične znakove El Niña. Na satelitskim snimcima vide se područja u kojima je nivo mora viši nego što je uobičajeno. Crvena boja označava povećanje nivoa mora, dok bijela predstavlja normalne vrijednosti.
Poređenja sa snažnim El Niñom iz 1997. godine
Severine Fournier, zamjenica projektnog naučnika za satelit Sentinel-6 Michael Freilich i stručnjakinja za istraživanje nivoa mora, navela je da su uslovi u zapadnom Pacifiku početkom juna veoma slični onima iz 1997. godine, kada je zabilježen jedan od najjačih El Niña u historiji.
Ipak, istočni Pacifik još ne pokazuje intenzitet kakav je imao te godine.
"Za sada izgleda da će El Niño biti veoma snažan, čak jači nego što se činilo prije samo sedmicu dana, ali potrebno nam je još mnogo podataka kako bismo sa sigurnošću procijenili njegov konačni razvoj", rekla je Fournier.
Pojedini klimatski modeli predviđaju da bi temperature mora u ključnom dijelu centralnog ekvatorijalnog Pacifika do kraja godine mogle biti i do tri stepena iznad prosjeka, dok neki scenariji pokazuju mogućnost rasta većeg od četiri stepena.
Veći rizik od suša, požara i tropskih ciklona
Stručnjak za klimatsku diplomatiju sa Nacionalnog univerziteta u Australiji, dr. George Carter, upozorio je da će pojedine regije osjetiti ozbiljne posljedice.
"Australija, Papua Nova Gvineja, Vanuatu, Solomonska Ostrva i veliki dio jugozapadnog Pacifika vjerovatno će se suočiti sa izraženijim sušama. Istovremeno, u centralnom Pacifiku očekujemo više tropskih ciklona. Veći rizik od šumskih požara također je jedna od posljedica koje se mogu očekivati", rekao je Carter.
Sličnog mišljenja je i profesor George Falster.
"Historijski gledano, najtopliji i najsušniji periodi u Australiji često su bili povezani s El Niñom. Međutim, čak ni snažan El Niño ne garantuje sušu. On samo povećava vjerovatnoću da će padavina biti manje nego inače", pojasnio je Falster.
Dodao je da se ovogodišnji El Niño javlja u trenutku kada su globalne temperature već povećane zbog klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.
Moguće obaranje temperaturnih rekorda
Prema riječima profesorice Andrea Taschetto, zamjenice direktorice Climate Change Research Centre pri University of New South Wales, klimatski modeli ove godine vrlo rano i precizno su predvidjeli razvoj El Niña.
"Na globalnom nivou El Niño obično podiže prosječnu temperaturu planete, pa postoji velika vjerovatnoća da će naredna godina donijeti nove temperaturne rekorde. Međutim, regionalni utjecaji mogu biti veoma različiti", istakla je Taschetto.
Podsjetila je da neki od prethodnih snažnih El Niño događaja, poput onih iz perioda 1997–1998, 2015–2016. i 2024–2025. godine, nisu imali jednako snažan utjecaj na sve dijelove Australije.
Posljedice po zdravlje ljudi
Profesor Paul Beggs sa Macquarie Universityja upozorio je da El Niño ne utiče samo na vremenske prilike nego i na zdravlje stanovništva.
"Suše, toplotni valovi i šumski požari mogu direktno ili indirektno ugroziti zdravlje ljudi, a ponekad i njihove živote. Iako su pripreme za ovaj El Niño veoma važne, još važnije je dugoročno smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se ublažile klimatske promjene", naglasio je Beggs.
Šta je zapravo El Niño?
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje zbog promjena u smjeru vjetrova i temperaturi površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Njegovo ime na španskom znači „mali dječak“, odnosno odnosi se na Isusa Krista, jer se njegovi efekti najčešće pojačavaju u periodu oko Božića.
Prema dosadašnjim naučnim istraživanjima, smatra se da ovaj fenomen postoji još od završetka posljednjeg ledenog doba, a i danas ostaje jedan od najvažnijih prirodnih faktora koji oblikuju vremenske prilike širom svijeta.