Emocije su važan faktor koji utječe na naš izbor hrane tokom dana. Novo istraživanje sa Flinders University otkrilo je zašto se mnogi ljudi bore sami sa sobom kako bi se pridržavali određenog načina ishrane, naročito kada im emocije variraju tokom dana. Studija, objavljena u časopisu Food Quality and Preference, ispitivala je kako emocije utječu na ponašanje u ishrani kod osoba na hroničnim dijetama i da li negativno raspoloženje i poteškoće u regulisanju emocija navode ljude na nezdrave izbore hrane.
Kada smo sretni ili uzbuđeni – nesvjesno jedemo više
Glavni autor studije i psiholog dr. Isaac Williams kaže da su osobe koje aktivno pokušavaju ograničiti unos hrane imale mnogo veću vjerovatnoću da posegnu za nezdravim grickalicama poput čokolade, peciva ili čipsa kada su osjećale negativne emocije, poput stresa ili tuge.
„Naši nalazi pokazuju da je trenutno emocionalno stanje čovjeka mnogo jači pokretač za grickanje nego opća ličnost ili uobičajeni obrasci raspoloženja. Upravo ta osjećanja ‘u trenutku’ često izbace ljude iz kolosijeka“, objašnjava dr. Williams sa College of Education, Psychology and Social Work.
U istraživanju je više od 150 žena vodilo sedmodnevni online dnevnik ishrane, bilježeći sve što su pojele i emocije koje su osjećale neposredno prije prvog zalogaja.
„Otkrili smo da su žene koje su bile na dijeti imale znatno veću vjerovatnoću da izaberu nezdrave grickalice kada su osjećale negativne emocije. Nasuprot tome, žene koje nisu bile na dijeti imale su tendenciju da jedu više kada su osjećale pozitivne emocije, poput sreće ili uzbuđenja“, navodi dr. Williams.
Negativne emocije kao okidač za nezdrav izbor hrane
Osobe koje su bile na određenom režimu ishrane pokazale su se posebno ranjivima – konzumirale su gotovo dvostruko više nezdravih grickalica kada su se osjećale loše u poređenju s trenucima kada su bile dobro raspoložene.
„Za ljude koji pokušavaju održati određeni način ishrane, negativne emocije djeluju kao okidač za kršenje njihovih namjera o zdravoj ishrani. Ne radi se o tome da jedu više hrane ukupno, već da biraju kaloričnije namirnice s manjom nutritivnom vrijednošću“, ističe dr. Williams.
Studija je također pokazala da dugoročne emocionalne tendencije nisu pouzdan pokazatelj ponašanja u ishrani. Profesorica Eva Kemps, stručnjakinja za ponašanje u ishrani i koautorica istraživanja, kaže da ljudi koji generalno doživljavaju više negativnih emocija nisu nužno skloniji kršenju dijete, presudna je emocija koju osjećaju neposredno prije jela.
„Najvažniji je trenutni emocionalni kontekst, a ne nečiji uobičajeni emocionalni stil“, objašnjava profesorica Kemps sa Flinders University Institute for Mental Health and Wellbeing.
I dobro raspoloženje može potaknuti prejedanje
Zanimljiv nalaz istraživanja je da sposobnost regulacije emocija nije pružila zaštitu kakvu su naučnici očekivali. Iako su pretpostavili da će ljudi koji bolje kontrolišu emocije biti manje skloni emocionalnom prejedanju, uticaj strategija poput promjene načina razmišljanja ili potiskivanja emocija bio je ograničen.
Najvažnija se pokazala emocionalna svjesnost, sposobnost da jasno prepoznamo i razumijemo vlastita osjećanja.
Studija je također pokazala da pozitivne emocije imaju snažan uticaj na osobe koje nisu na dijeti. Kada su se osjećale sretnije nego inače, imale su tendenciju da jedu više grickalica, i zdravih i nezdravih.
„Često razmišljamo o ‘utješnoj hrani’ kao o nečemu što ljudi jedu kada su tužni, ali za mnoge ljude i dobro raspoloženje može biti jednako veliko iskušenje“, kaže dr. Williams.
On preporučuje jednostavne tehnike poput kratkih vježbi svjesnosti (mindfulness), usporavanja prije jela ili provjere vlastitih emocija. Razumijevanje onoga što osjećamo u trenutku može pomoći da prekinemo naviku posezanja za nezdravim grickalicama kada smo pod stresom, umorni ili preopterećeni.