Centri podataka umjetne inteligencije postali su sinonim za ogromnu potrošnju energije, što je tema čestih rasprava. Međutim, Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a i šef razvojnog tima ChatGPT-a, nedavno je pokušao relativizirati ovu percepciju, naglašavajući da pojedinačni zahtjev prema AI softveru ne troši mnogo resursa.
Prema Altmanu, jedan upit postavljen ChatGPT-u troši energije jednako kao jedna sekunda rada rerne. Kad je riječ o potrošnji vode, situacija je još optimističnija: jedan zahtjev koristi otprilike jednu petnaestinu čajne kašičice vode. Altman je ove brojke iznio u blog objavi, no nije pružio detaljnije informacije o osnovi za ove proračune. Prosječan ChatGPT zahtjev, kako navodi, troši oko 0,34 vat-sata električne energije i oko 0,00032176 litara vode.
Godinama se upozorava na rastuću potražnju za električnom energijom sa širom upotrebom AI aplikacija. Iako Altmanovi podaci sugeriraju da individualni zahtjevi postaju sve manje energetski intenzivni zahvaljujući povećanju efikasnosti u tehnologiji čipova i servera, masovna upotreba i dalje uzrokuje nagli porast ukupne potražnje za energijom u podatkovnim centrima umjetne inteligencije.
Veliki tehnološki giganti poput Microsofta, Googlea i Amazona već planiraju koristiti nuklearnu energiju u SAD kako bi zadovoljili ove rastuće potrebe, a da pritom ne povećavaju emisije ugljičnog dioksida štetne za klimu. Potrošnja vode za hlađenje data centara također ostaje značajan problem, a brojne studije pokušavaju izračunati ukupan utjecaj AI-ja na okoliš, iako istraživači moraju raditi s mnogo pretpostavki zbog složenosti i nedostatka transparentnih podataka.
Altman je svoje komentare iznio u kontekstu šire objave u kojoj je iznio uglavnom pozitivnu viziju budućnosti s umjetnom inteligencijom. Priznao je da će doći do ozbiljnih smanjenja broja zaposlenih, pa čak i ukidanja čitavih kategorija radnih mjesta. Međutim, vjeruje da će "svijet postati toliko bogatiji tako brzo" zahvaljujući AI-ju da ćemo moći razmatrati ranije nemoguće političke ideje, poput koncepta univerzalnog osnovnog dohotka, koji bi se mogao finansirati kroz povećanje produktivnosti koje AI donosi.
Iako je energetska efikasnost pojedinačnih AI operacija ohrabrujuća, stvarni izazov leži u eksponencijalnom rastu globalne upotrebe AI-ja i potrebi za održivim rješenjima za napajanje i hlađenje njenih masivnih podatkovnih centara.