Dok posljednji tankeri s fosilnim gorivima iz Perzijskog zaljeva uplovljavaju u evropske luke, lideri Evropske unije suočavaju se s brutalnom realnošću: rat u Iranu prijeti da potpuno paralizuje kontinent.
Zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte i plina, izazvalo je opskrbni šok koji bi, prema riječima stručnjaka, mogao biti teži od pandemije koronavirusa.
Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da će, ukoliko rat potraje, teret za evropsku ekonomiju biti neizdrživ. Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump poslao je oštru poruku pogođenim zemljama, poručivši im da se za naftu moraju "boriti sami".
Ovakav razvoj događaja već je doveo do drastičnog rasta cijena goriva, a kriza se munjevito širi na avio-saobraćaj, poljoprivredu i industriju mikročipova.
Energetski vakuum i azijska dominacija
Evropa se nalazi u nezavidnom položaju jer azijske zemlje, koje su tradicionalno zavisnije od zaljevske energije, agresivno otkupljuju preostale zalihe, podižući cijene u nebo.
Analitičari upozoravaju da trgovci preusmjeravaju LNG tankere prema istoku zbog veće zarade, ostavljajući Evropu bez sigurnih rezervi. Povjerenik EU za energiju Dan Jørgensen već najavljuje mogućnost "energetskih lockdowna" i ograničavanja prometa, što podsjeća na mračne scenarije iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Industrijski pad i povratak inflacije
Posljedice su već vidljive u hemijskom sektoru i industriji čelika, gdje troškovi logistike i sirovina postaju nepremostiva prepreka. Rast cijena energenata direktno utiče na proizvodnju gnojiva i hrane, što će osjetiti svaki potrošač u Evropi.
Evropska komisija procjenjuje da bi privredni rast mogao pasti na svega 1 posto, dok prijetnja od stagflacije – kombinacije stagnacije i visoke inflacije – postaje sve izvjesnija. Čak i u slučaju trenutnog mira, stručnjaci predviđaju da će oporavak trajati najmanje godinu dana zbog uništene infrastrukture u regiji.