U dokumentima o pokojnom seksualnom prijestupniku Jeffrey Epstein, koje je nedavno objavilo američko Ministarstvo pravosuđa, spominje se i Srbija, tačnije nekadašnja zgrada stalne misije bivše SFRJ u New Yorku, poznata kao „Titova vila“.
Prema objavljenim spisima, Epstein je pokazivao interes za kupovinu ove vrijedne nekretnine smještene na prestižnoj Petoj aveniji, objavio je Blic.
Luksuz na meti
Arhitektonski dragulj našao se u elektronskoj prepisci koju je Epstein vodio 10. decembra 2018. godine. Među dokumentima se nalazi email upućen Epsteinu s čak 26 fotografija vile, tlocrtom objekta i isječkom iz teksta New York Posta iz 2017. godine, u kojem se navodi da za 50 miliona dolara kupac može postati vlasnik jedne od posljednjih vila iz zlatnog doba Manhattana.
Istog jutra Epstein je dobio poruku od Davida Mitchella, dugogodišnjeg investitora i finansijskog stručnjaka, koji ga obavještava o velikom požaru u zgradi na adresi Pete avenije 854, gdje se nalazi Misija Srbije. U poruci je navedeno da bi to mogao biti povoljan trenutak za kupovinu, ukoliko je i dalje zainteresiran.
Požar, poruke i kalkulacije
Prema dokumentima, komunikacija se potom nastavila putem SMS poruka. Epstein je dvojici sagovornika, čija su imena u spisima zatamnjena, poslao poveznicu na članak New York Posta o požaru uz pitanje: „Ambasada Srbije?“. Uslijedio je odgovor: „Moja misija je javila.“
Epstein je zatim naveo da bi cijena sada mogla biti „realnija“, na što mu je odgovoreno da će vjerovatno biti „znatno realnija“, uz napomenu da treba uračunati i visoke troškove obnove nakon požara.
Iako je pokazivao interes, vila je prodana tek četiri godine kasnije, 2022. godine. Tada je agent kompanije Douglas Elliman Tristan Harper izjavio da je novi vlasnik „kupio značajan dio historije New Yorka“, dodavši da je Josip Broz Tito, iako komunist, imao izuzetno istančan ukus kada je riječ o nekretninama.
Zgrada je prvi put ponuđena na prodaju 2017. godine, a u junu 2021. objavljeno je da je zaprimljena gotovinska ponuda od 50 miliona dolara, uz saglasnost država sljednica bivše SFRJ. Na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije, Srbiji pripada nešto manje od 40 posto iznosa ostvarenog prodajom ove nekretnine.
Prema ranijim oglasima, vila se prostire na četiri etaže s dva krovna kata, ima 18 soba, šest kupatila i vinski podrum. Bila je prva zgrada s dva električna lifta, koji su i danas u funkciji, dok je originalni enterijer u velikoj mjeri očuvan. Od 1969. godine objekt je pod zaštitom države i grada New Yorka.
Tokom Hladnog rata, prema navodima, u vili je postojala posebna prostorija koju nije bilo moguće prisluškivati, dok su prozori okrenuti prema Petoj aveniji bili neprobojni. U trenutku prodaje zgrada nije imala centralnu klimatizaciju, a plin je bio isključen nakon požara.
Prvi vlasnik objekta bio je guverner Long Islanda Robert Beekman Livingston, po kojem je zgrada poznata i kao Beekmanova kuća, dok je kasnije u njoj živjela i Emily Vanderbilt White, kćerka industrijalca Williama K. Vanderbilta i supruga američkog diplomate Henryja Whitea.