Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan poručio je u Ankari da današnji međunarodni poredak proizvodi nepravdu, nasilje i masovne zločine, upozorivši da su tragedije poput masakara u Bosni i Hercegovini direktna posljedica sistema koji, kako je rekao, „štiti moćne čak i kada griješe, a kažnjava potlačene čak i kada su u pravu“.
Obraćajući se učesnicima 16. Konferencije ambasadora u Izložbenoj dvorani Beštepe, Erdogan je istakao da Turska „nema luksuz da bude slaba“, jer, prema njegovim riječima, snaga nije potrebna samo radi zaštite nacionalnih interesa, već i kako bi se pomoglo muslimanima i potlačenim narodima širom svijeta.
Govoreći o neuspjesima međunarodne zajednice, turski predsjednik naveo je niz primjera masovnih stradanja – od genocida u Ruandi, preko masakara u Bosni i Hercegovini, do civilnih žrtava u Iraku, Arakanu i Somaliji. Ocijenio je da je riječ o obrascu nepravde koji decenijama proizvodi nestabilnost i nova stradanja.
Posebno se osvrnuo na situaciju u Gazi, navodeći da je, prema dostupnim podacima, ubijeno više od 70.000 ljudi, dok se ne zna koliko se tijela još nalazi pod ruševinama. Erdogan je naglasio da su djeca postala direktni svjedoci genocida, podsjećajući da je na područje s oko 2,3 miliona stanovnika bačeno više od 200.000 tona eksploziva. Poručio je da obnova Gaze mora započeti bez ikakvog odlaganja.
Kada je riječ o Siriji, Erdogan je naveo da se u tu zemlju do sada vratilo oko 580.000 ljudi, ocijenivši da se pred Sirijom otvorio historijski trenutak za stabilizaciju i povratak u međunarodnu zajednicu. Istakao je da Ankara aktivno pruža podršku provedbi Sporazuma od 10. marta te upozorio da postoje akteri kojima destabilizacija Sirije odgovara.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Erdogan je podsjetio da je Turska više puta dovela Moskvu i Kijev za pregovarački sto, naglašavajući da su humanitarni rezultati ostvareni kroz Istambulski proces, uključujući Crnomorsku žitnu inicijativu i razmjene zarobljenika, među najznačajnijim diplomatskim uspjesima.
Posebno je istakao dosljednu primjenu Montreuxske konvencije o režimu tjesnaca, zahvaljujući kojoj je, prema njegovim riječima, spriječeno širenje rata na Crno more. Ipak, upozorio je da uzajamni napadi ugrožavaju sigurnost pomorske plovidbe te da napadi na trgovačke i civilne brodove ne koriste nijednoj strani.
Na kraju obraćanja, Erdogan se osvrnuo i na Južni Kavkaz, ocijenivši da regija prolazi kroz historijski period. Prema njegovim riječima, Azerbejdžan i Armenija su bliže nego ikada potpisivanju mirovnog sporazuma, dok Turska paralelno unapređuje dijalog s Bakoom i proces normalizacije odnosa s Jerevanom, uz najavu mogućih simboličnih koraka već početkom naredne godine.