Pred posjetu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Njemačkoj, planiran za petak 17. novembra 2023., u zemlji se razvila žustra rasprava o tome kako bi se u predstojećim razgovora trebali postaviti njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Frank-Walter Steinmeier.
Sporne su prije svega Erdoganove izjave o terorističkoj organizaciji Hamas kao oslobodilačkoj organizaciji i indirektno negiranje prava Izraela na postojanje.
Mnogo kontroverzi
U svom tekstu s naslovom "Posjeta agitatora" Frankfurter Allgemeine Zeitung napominje da posjeti Recepa Tayyipa Erdogana Njemačkoj nikada nisu bili lišeni napetosti i kontroverzi, prenosi DW.
On je u prošlosti provocirao njemačku javnost izjavama kako je asimilacija zločin, a otvaranje centralne džamije DITIB-a (Turska islamska zajednica Instituta za vjeru) u Kolnu 2018. je učinio turskim državnim činom na njemačkom tlu.
Za očekivati je, piše autor, da će tako biti i u petak kada kancelar Olaf Scholz (SPD) u Berlinu primi turskog predsjednika.
"Nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael 7. oktobra, turski predsjednik je opisao Hamas kao oslobodilačku organizaciju i stalno pojačavao svoj antiizraelski ton.
Nedavno je čak doveo u pitanje pravo na postojanje židovske države, što je predstavljalo odstupanje od njegovog prethodnog stava", navodi FAZ i nastavlja:
"Osim toga, šef turske uprave za vjeru Diyanet, Ali Erbas, kojeg je postavio Erdogan, sada daje otvorene antisemitske izjave. U vezi s judaizmom on govori o "perverznoj vjeri".
U turskom protokolu Erbas je napredovao na 12. mjesto, iznad načelnika Glavnog štaba. On redovno prati Erdogana na putovanjima u inozemstvo."
Šta očekuju od Scholza?
U tekstu se navodi kako je „do sada DITIB u Njemačkoj pazio da ne reproducira antisemitske izjave svojih nadređenih".
"Kao i mnoga druga islamska udruženja u zemlji, i ova organizacija je šutjela nekoliko dana nakon 7. oktobra. Onda je na kraju pod pritiskom vlade DITIB, zajedno s drugima, osudio napad Hamasa kao ‚teroristički'".
No sada je potrebno da se kancelar Scholz sasvim jasno distancira od antiizraelskih i antisemitskih izjava turskog predsjednika i njegovih ljudi", navodi se u tekstu.
Citira se izjava njemačkog političara turskog porijekla iz redova liberalne stranke (FDP) Erena Guvercina:
“Očekujem da će moj kancelar jasno osuditi Erbasove antisemitske tirade, jasno apostrofirati povezanost DITIB-a s turskim državnim strukturama i jasno dati do znanja da će biti posljedica. Stvari se ne mogu nastaviti kao dosad.
Njemačka definitivno ima utjecaj", navodi se u tekstu Frankfurter Allgemeine Zeitunga.
I Express iz Kolna napominje da posjete turskog predsjednika Njemačkoj nikad nisu bile jednostavni.
Dodaje da će sada njegov otvoreni protuizraelski stav dodatno otežati razgovore s njemačkim državnim vrhom u Berlinu.
„S obzirom na protuizraelski stav Recepa Tayyipa Erdogana, vlada se priprema za teške razgovore tokom njegove posjete sljedećeg petka.
Izazovna posjeta
U trenutnim okolnostima, posjeta će biti izazovna", rekao je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit.
On napominje da je Turska važan faktor u čitavom nizu pitanja.
"Radi se o napretku u ovim pitanjima. Stoga planovi posjeta ostaju nepromijenjeni. Uvijek iznova imamo teške partnere s kojima se moramo nositi", citira kelnski list.
U prilog tome se navode i stavovi drugih njemačkih političara koji napominju kako je važno "razgovarati s onima koji igraju važnu ulogu u međunarodnim odnosima, čak i kada se ne slažemo s njima”, te kako je "važno zadržati otvorenima diplomatske kanale i ostati u dijalogu”.
No, istovremeno Expres citira i izjavu šefice Zelenih Ricarde Lang:
"Ja očekujem od kancelara Scholza, jednako kao i od predsjednika Steinmeiera da pronađu jasne riječi i ograde se od neodrživih izjava Erdogana".
Autokratski režim
Frankfurter Rundschau, međutim, napominje da bi potpuni prekid odnosa s Erdoganom bio opasan.
U svom tekstu list citira novinarku u egzilu Cevheri Guven koja napominje da Erdogan u milionima izbjeglica ima jokera protiv Zapada.
"Erdoganov autokratski režim, njegove ucjene s izbjeglicama i njegovo ponašanje protiv članstva u NATO-u nepodnošljivi su za zapadne zemlje”, smatra Guven.
S jedne strane Zapad treba Erdogana u nastojanjima da smanji priliv izbjeglica, ali bi s druge strane „prekid odnosa Turske sa zapadnim zemljama gurnuo zemlju još više prema rusko-kineskom paktu", napominje Güven.
Stoga ona smatra da je „razumnije vršiti pritisak na Erdoganov režim, ali u isto vrijeme valja Tursku zadržati u Zapadnom savezu”, piše Frankfurter Rundschau.
