Mađarski premijer Viktor Orbán stoji na putu planu EU-a da zaplijeni 140 milijardi eura sankcioniranih ruskih sredstava i posudi ih Ukrajini. Ali Evropska komisija misli da je pronašla pravni način da isključi Mađarsku iz procesa donošenja odluka.
Obično bi mjera dramatična kao što je plan Brisela da zaplijeni moskovske rezerve zahtijevala jednoglasnost među 27 zemalja članica – što Orbánu, lideru EU najbližem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, efektivno daje pravo veta.
S obzirom na Orbánov dugogodišnji pokušaj opstrukcije sankcija protiv Kremlja, pravni stručnjaci EU rade na shemi kako bi osigurali da se odluka o predloženom "kreditu za reparacije" Ukrajini može donijeti kvalificiranom većinom.
Četiri osobe upoznate s planovima rekle su za POLITICO da se Komisija nada da će svoju akciju temeljiti na skupu zaključaka Evropskog vijeća na koje su se svi lideri EU, uključujući Orbána, složili 19. decembra prošle godine.
U toj izjavi, lideri su izjavili: "Ruska imovina treba ostati imobilizirana sve dok Rusija ne prestane sa svojim agresivnim ratom protiv Ukrajine i dok je ne kompenzira za štetu nastalu ovim ratom." U to vrijeme, ta je izjava uglavnom shvaćena kao da sama imovina treba ostati zamrznuta, uglavnom u banci Euroclear u Belgiji, i da joj Rusija ne može pristupiti, dok bi se kamate mogle koristiti za ratne napore.
Novi argument Komisije je da ova izjava pruža dovoljno pokrića za promjenu pravila sankcija iz jednoglasnosti u kvalificiranu većinu. Da bi to funkcioniralo, sve ili većina drugih zemalja morale bi se složiti.
"Ovo bi zahtijevalo politički dogovor na visokoj razini svih ili većine šefova država ili vlada", navela je Komisija u dopisu ambasadorima EU na sastanku u petak.
Ne samo Mađarska
Postizanje tog šireg sporazuma neće biti lako. Postoje i druge nacije sklone Rusiji u potencijalnoj kombinaciji, poput Slovačke.
Zatim postoji problem Belgije. Belgijska vlada je već odbila, zabrinuta da bi preuzimanje novca od strane EU moglo izložiti Belgiju i Euroclear, finansijsku instituciju koja drži zamrznuta ruska državna sredstva, pravnoj odmazdi Moskve.
"Uzeti Putinov novac i ostaviti rizike nama. To se neće dogoditi, neka budem vrlo jasan u vezi s tim", rekao je premijer Bart De Wever u New Yorku na marginama Generalne skupštine UN-a. "Ako zemlje vide da novac centralne banke može nestati ako evropski političari smatraju da je to prikladno, mogli bi odlučiti povući svoje rezerve iz eurozone."
Ipak, De Wever je priznao da je spreman razgovarati o tome, a Belgija općenito podržava mjere protiv Putina, za razliku od Mađarske i Slovačke.
Ključna ponuda za uvjeravanje Belgijanaca vjerovatno će doći u obliku drugih zemalja EU koje će se uključiti kako bi zamijenile sredstva Eurocleara poslana Kijevu zajednički potpisanim zadužnicama.
Lideri EU sastaju se sljedeće sedmice u Kopenhagenu, gdje su planirane rasprave o kreditu. Formalne odluke neće biti donijete – to je zakazano za samit krajem oktobra, nakon što ministri finansija budu imali priliku da se pozabave prijedlogom u Luksemburgu 10. oktobra.
"Cilj [u Kopenhagenu] je prikupiti dovoljnu podršku drugih zemalja kako bi se izolirao Orbán", rekao je diplomat EU pod uvjetom anonimnosti kako bi slobodno govorio. "Nalazimo se u sivoj zoni."
Njemačka, Španija, Poljska i baltičke zemlje koje graniče s Ukrajinom su ključni pobornici plana Komisije. Ali Francuska i Italija su ranije bile oprezne u vezi s bilo kakvim inovativnim idejama za korištenje imobiliziranih državnih sredstava.