Evropska unija pozvala je zemlje Zapadnog Balkana da ulože dodatne i odlučne napore u jačanje regionalnog pomirenja, stabilnosti i rješavanje otvorenih bilateralnih sporova koji proizlaze iz ratne prošlosti, navodi se u deklaraciji usvojenoj na samitu EU – Zapadni Balkan u Bruxellesu.
Deklaraciju su podržale sve zemlje regiona osim Srbije, koja se nije usaglasila s njenim sadržajem i čiji predstavnici nisu učestvovali u završnom dogovoru.
U dokumentu se ističe da su „potrebni dodatni, odlučni napori za pronalaženje i provođenje konačnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za regionalne i bilateralne sporove“, uključujući pitanja sukcesije, nestalih osoba i ratnih zločina, u skladu s međunarodnim pravom i utvrđenim principima.
Čelnici Evropske unije pohvalili su zemlje Zapadnog Balkana koje su u potpunosti uskladile svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU, uključujući uvođenje sankcija Rusiji, te pozvali ostale da slijede taj primjer.
Istovremeno je potvrđena „puna i nedvosmislena posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji“, uz poruku da je proširenje realna i dostižna mogućnost.
U deklaraciji se naglašava da izostanak normalizacije odnosa između Prištine i Beograda i dalje predstavlja ozbiljnu prepreku na evropskom putu Kosova i Srbije.
Evropski lideri pozdravili su i napredak u postupnoj integraciji zemalja regiona u jedinstveno tržište EU, ističući da zajedničko regionalno tržište predstavlja ključni katalizator dublje integracije i odskočnu dasku ka punopravnom članstvu.
Na kraju, učesnici samita iskazali su nepokolebljivu podršku Ukrajini, naglašavajući solidarnost s Kijevom i podršku sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru zasnovanom na Povelji Ujedinjenih nacija i međunarodnom pravu.