Ministri finansija EU uspjeli su u četvrtak navečer u drugom pokušaju postići dogovor o ekonomskom odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa.
Eurogrupa, koja je raspravljala u uključivom formatu, što znači da su učestvovali ministri finansija svih zemalja članica EU, a ne samo 19 članica eurozone, postigli su dogovor o izvještaju koje će biti proslijeđeno šefovima država ili vlada na usvajanje.
Dogovor uključuje kratkoročne i dugoročne mjere. Sve države članice se slažu oko kratkoročnih mjera: kreditne linije Evropskog stabilizacijskog mehanizma, garancijskog fonda Evropske investicijske banke i programa podrške za skraćeno radno vrijeme SURE.
Kad je u pitanju kreditna linija ESM-a, najveća prepreka bila je udaljena pozicija Italije i Nizozemske, prva je tražila da se krediti trebaju odobravati bez uvjeta, a druga je na njima ustrajala.
U vezi s tim postignut je dogovor da se ESM može koristiti bez uvjetovanosti za finansiranje troškova u zdravstvu koji su nastali usljed pandemije. Za daljnje korištenje te kreditne linije države članice morat će osigurati poštovanje ekonomskih i fiskalnih temelja definiranih fiskalnim okvirom EU.
Što se tiče dugoročnih mjera, to jest fonda za oporavak, dogovoreno je da je on potreban ali bez ulaženja u pojedinosti.
"Takav fond bio bi privremen, ciljan, razmjeran izvanrednim troškovima sadašnje krize", kaže se u usvojenom izvještaju.
U tekstu se ne spominje pitanje kolektivizacije dugova, euroobveznice ili koronaobveznice, ali se koristi izraz "inovativni financijski instrumenti".
S tim u vezi, predsjednik eurogrupe Mario Centeno uputit će pismo predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu u kojem će navesti da neke zemlje smatraju da je potrebno imati instrumente zajedničkog duga, a da druge zemlje smatraju da treba pronaći "alternativne načine".
ESM ima kreditni kapacitet od 410 milijardi eura, a krediti koje članice mogu dobiti mogu biti u visini do najviše dva posto njihova BDP-a. To znači da bi kreditna linija mogla dosegnuti iznos od 240 milijardi eura, što odgovora dvopostotnom iznosu BDP-a europodručja.
Ministri finansija podržali su inicijativu Evropske investicijske banke (EIB) o uspostavi garantnog fonda u visini od 25 milijardi eura, za koji bi garantirali zemlje članice, a koji bi omogućio kreditiranje do 200 milijardi eura. Ta sredstva bila bi uglavnom namijenjena za mala i srednja preduzeća.
Podržan je i prijedlog Komisije o programu potpore za skraćeno radno vrijeme, za koji će garantirati sve zemlje članice i koji će pomoći firmama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja.
Novi instrument koji je nazvan SURE treba omogućiti firmama u poteškoćama da privremeno skrate radno vrijeme svojim radnicima, a država radnicima isplaćuje plaću za one sate koje ne rade. To vrijeme koje ne rade radnici mogu iskoristiti za učenje novih vještina, koje će koristiti i njima i poslodavcu. Slično je rješenje i za samozaposlene osobe.
Riječ je o finansijskoj podršci u obliku vrlo povoljnih zajmova EU zemljama članicama u visini od ukupno 100 milijardi eura.
Komisija bi posudila novac na financijskim tržištima i dala državama članicama zajmove pod povoljnim uvjetima.
