Čini se da Evropska unija pravi radikalan zaokret u politici prema Rusiji i da se razmatra vraćanje na ruski plin i to kao dio šireg dogovora o miru u Ukrajini.
Tako tvrdi ugledni Financial Times.
"Evropski dužnosnici raspravljaju treba li opskrba EU ruskim plinom postati sastavni dio nagodbe s Rusijom u okviru napora da se prekine rat u Ukrajini", navodi FT.
Obnova uvoza ruskog plina Evropi donijela bi snižavanje cijena energije, motivirala Moskvu na brži prekid vojnih aktivnosti, kao i održavanje primirja. Samo spominjanje ideje povratka ruskom plinu još izaziva žestoke reakcije dijela evropskih lidera, ali one su sada manje bazirane na tezi kako je eliminacija ruskog plina iz evropskog energetskog miksa ionako najbolja moguća dugoročna strateška odluka, nego insistiranje na političkim principima te primjedbi da se promjena smjera od 180 stepeni čini problem. Više članica potrošilo je značajni novac na prilagodbu, koja se možda neće dogoditi.
"Zašto smo zadnjih godina uopće radili to što smo radili", emotivno je pitanje onih u evropskoj politici koji se zalažu za zadržavanje dugoročnih barijera u trgovinskim odnosima s Rusijom. Ako pak s Rusijom dugoročno, niti nakon prekida vatre, ne trgujete njezinim energentima, naftom i plinom, to bi značilo da ćete državu sa 143 miliona stanovnika kontinuirano držati pod nekom vrstom ekonomskih sankcija, koje ionako nemaju naročitog smisla ako zbog toga EU članice plaćaju višu cijenu energije.
Pri ovome treba voditi računa da je Trump srušio zelenu agendu, a propovijedi zelenih evropskih stranaka, prema kojima je plin ionako relikvija prošlosti, čine se sve manje realnim. Realno i globalno, u stvarnom svijetu, potražnja za plinom i naftom rastu, a na EU je u osnovi dilema hoće li ih zbog političkih ‘principa‘ plaćati skuplje ili jeftinije.
"Tri dužnosnika upoznata s pregovorima izjavila su da su tu ideju podržali neki njemački i mađarski dužnosnici, uz podršku i iz drugih prijestolnica koje su je vidjele kao način smanjenja evropskih troškova energije. Postoji pritisak nekih velikih država članica na cijene energije, a ovo je jedan od načina da ih se smanji, naravno", rekao je jedan od dužnosnika. Obnavljanje izvoza u Evropu značajno bi povećalo prihode Moskve. Prije rata, isporuke plinovodima iz Rusije činile su oko 40 posto ukupne opskrbe EU, pri čemu je Njemačka bila najveći uvoznik. Donald Trump je zahtijevao da se rat ‘uskoro‘ završi, što je potaknulo rasprave među zapadnim prijestolnicama o elementima potrebnim za postizanje trajnog sporazuma s Moskvom. Američki predsjednik također je zaprijetio EU carinama ako ne poveća kupnju ukapljenog prirodnog plina iz SAD, koji je skuplji od plina isporučenog plinovodima", piše FT.