Evropska unija priprema novi ekonomski udar na Rusiju, s ciljem dodatnog smanjenja prihoda od nafte i pojačavanja pritiska na Moskvu da okonča rat protiv Ukrajine. Međutim, prijedlog sankcioniranja stranih luka i banaka koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija naišao je na otpor određenih članica EU, što prijeti slabljenju najnovijeg paketa mjera protiv Moskve.
Prema informacijama upućenih izvora, nekoliko prijestolnica, uključujući Italiju i Mađarsku, izrazile su zabrinutost zbog prijedloga sankcioniranja luke Kulevi u Gruziji, dok su Grčka i Malta pokazale suzdržanost u vezi s jednom lukom u Indoneziji. Skeptičnost prema sankcijama također dolazi zbog prijedloga da se ukine gornja granica cijene ruske nafte i uvede zabrana pomorskih usluga, poput osiguranja i prijevoza, što ovisi o potpori G7.
Italija i Španija protive se sankcijama jedne kubanske banke koja pruža usluge stranim diplomatama, uključujući EU građane, dok Mađarska već duže vrijeme osporava sankcije koje, prema njihovim tvrdnjama, ograničavaju opskrbu energijom.
Sumnje prema novim mjerama unutar EU-a
Rastući otpor među državama članicama mogao bi ozbiljno oslabiti sadržaj novog paketa sankcija, koji je Evropska komisija predstavila ranije ovog mjeseca. Iako sankcije uključuju mjere protiv ruskih brodova i banaka, države kao što su Italija i Mađarska protive se sankcijama luka koje koriste za opskrbu plinom, kao što je slučaj s Gruzijom.
Također, predložena zabrana izvoza alatnih strojeva i radijske opreme u Kirgistan suočava se s kritikama zbog sve većeg izvoza ovih proizvoda u Rusiju putem srednjoazijskih zemalja.
Zelenskij poziva na strožije sankcije
Na konferenciji u Münchenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je EU i saveznike da uvedu strožije sankcije protiv Rusije, kako bi prisilili predsjednika Vladimira Putina da ozbiljno pristupi mirovnim pregovorima. Zelenskij je istakao da je nužno nastaviti s ekonomskim pritiscima na Rusiju kako bi se okončao sukob u Ukrajini.
Nova paket sankcija također predviđa mjere protiv tvrtki u Kini i drugim državama koje opskrbljuju ruski ratni stroj, kao i proširenje crne liste brodova takozvane flote u sjeni, što dodatno pokazuje EU-ovu odlučnost da pojača pritisak na Moskvu u cilju smanjenja njenog ratnog kapaciteta.