Ministri unutrašnjih poslova EU saopštili su nakon razgovora 31. augusta u Briselu da će cilj biti zaustavljanje velikog priliva migranata iz Afganistana pojačavanjem granica i pružanjem pomoći.
Deklaracijom EU izbjegnuta su obećanja o prihvatanju azilanata dok se Afganistanci bore za sopstvenu bezbjednost jer su talibanski militanti preuzeli kontrolu nad zemljom nakon povlačenja međunarodnih snaga predvođenih SAD-om koje su bile angažovane 20 godina, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
"Na osnovu naučenih lekcija, EU [je] odlučna da djeluje zajednički kako bi spriječila ponavljanje nekontrolisanih velikih ilegalnih migracijskih kretanja sa kojima se u prošlosti suočavala", navodi se u saopštenju.
Ministri su rekli da bi evropski blok radije sarađivao sa susjedima Afganistana u nastojanju da "ojača njihove kapacitete za pružanje zaštite, [i] dostojanstvenih i bezbjednih uslova za prihvat" izbeglica.
Luksemburg je navodno tražio snažnija javna obećanja za ponovno naseljavanje Afganistanaca koji su pokušavali da pobjegnu od života pod radikalnom islamističkom grupom, koja je nakon zbacivanja 2001. pokrenula dvodecenijsku pobunu protiv vlade podržane od međunarodne zajednice, poslije invazije koju su predvodile SAD zbog terorističkih napada na Washington i New York 11. septembra.
"Moramo da radimo na globalnom nivou da bi ljudi ostali blizu svojih domova i svoje kulture", izjavio je nemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (Seehofer) i dodao da bi samo osobe koje su zlostavljene trebalo da dođu u EU.
Afganistanci "ne bi trebalo da dolaze u Evropu, već da ostanu u svom regionu. Naš zadatak je da stabilizujemo region i osiguramo da se međunarodne organizacije koje tamo rade, finansiraju, kako bi mogle da pomognu ljudima kojima je potrebna zaštita", izavio je danski ministar Matijas Tesfaj (Mattias Tesfaye).
Sličan stav su izneli i česki i austrijski ministri, dok Francuska insistira na "koherentnosti između prihvatanja izbeglica i čvrste kontrole".
Francuski ministar Žerald Darmanen (Gerald Darmanin) izjavio je da je cilj pomoći onima koji su pomogli EU, ali da ne treba prihvatiti imigraciju bez kontrole.
Evropska komesarka za unutrašnje poslove i migracije Ilva Johanson (Ylva Johansson) rekla je da je važno "izbeći humanitarnu i migrantsku krizu, kao i bezbjednosne prijetnje iz Afganistana".
"Treba da djelujemo sada, a ne da čekamo da ljudi dođu do naših granica, ili da vidimo kako jačaju terorističke organizacije", rekla je Ilva Johanson.
Još su svježa sjećanja mnogih Afganistanaca na oštre kazne, masovna javna pogubljenja, patrole i stroge zabrane obrazovanja žena, muzike i kulture i drugih aspekata života kada su sredinom i krajem 1990-ih talibani kontrolisali veći dio zemlje.
Ali, u saopštenju iz Brisela od 31. augusta samo se kaže da bi se "podrška mogla pružiti u obliku preseljenja na dobrovoljnoj osnovi, dajući prioritet ugroženim osobama, poput žena i djece".
Turski predsjednik Redžep Tayyip Erdoan zatražio je od EU da pomogne dok na starom kontinentu raste zabrinutost zbog novog migracijskog talasa sličnom prilivu 2015. koji je izazvao duboke raskole među evropskim saveznicima.
Visoki komesar UN za izbeglice Filipo Grandi rekao je da ne očekuje da će veliki broj izbjeglica iz Afganistana stići u Evropu, sve dok se onima koji bježe iz zemlje pruža pomoć.
