Čelnici zemalja članica Evropske unije pozvali su predsjednike Evropskog vijeća i Komisije da pripreme izlaznu strategiju za razdoblje nakon pandemije koronavirusa.
"Moramo početi pripremati mjere potrebne za povratak u normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava, povratak održivom rastu, uključujući između ostaloga zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju te izvući pouke iz ove krize. Za to će trebati koordinirana izlazna strategija, svebuhvatni plan za oporovak i dosad nezabilježene investicije", kaže se u zajedničkoj izjavi koju su usuglasili čelnici 27 zemalja članica na videokonferenciji održanoj u četvrtak navečer.
"Pozivamo predsjednicu Komisije i predsjednika Evropskog vijeća da u konsultacijama s ostalim institucijama, posebno Evropskom centralnom bankom, počnu raditi na planu u tu svrhu, uključujući i akcijski plan", kaže se u izjavi.
Nakon više od šest razgovora putem videoveze čelnici zemalja članica dogovorili su zajedničku izjavu o borbi protiv pandemije i suočavanju s njezinim ekonomskim posljedicama.
Čelnici zemalja članica zatražili su od ministara finansija europodručja da u roku od dvije sedmice pripreme zajednički ekonomski odgovor na krizu s pandemijom koronavirusa.
"Pozivamo euroskupinu (ministri finansija eurozone) da predstave prijedloge u roku od dvije sedmice. Ti prijedlozi trebaju uzeti u obzir dosad nezabilježenu narav šoka od Covida-19 koji je pogodio sve naše zemlje. Mi ćemo pojačati naš odgovor u svjetlu razvoja događaja kako bismo osigurali sveobuhvatni odgovor", kaže se u izjavi.
Razlog za dvosedmičnu odgodu je protivljenje italijanskog premijera Giuseppea Contea, koji je tražio snažniji odgovor koji bi bio primjeren okolnostima.
Čelnici devet zemalja članica, među kojima su Italija i Francuska, zatražili su u pismu upućenom predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se finansirala potpora zdravstvenim sistemima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo privredi.
Riječ je o tzv. korona-obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom.
Neke članice poput Italije, Španije i Francuske već duže vrijeme traže uvođenje euro-obveznica, kojima bi se smanjila cijena zaduživanja pojedinih članica europodručja, jer bi iza tih obveznica stajala cijela eurozona. Međutim, Njemačka i Nizozemska snažno se protive zajedničkim obveznicama.
