Evropska unija mora početi izrađivati konkretne planove za suočavanje sa životom na kontinentu koji će, zbog klimatskih promjena, biti topliji za 4 stepena Celzijusa, poručili su naučni savjetnici bloka. To bi značilo prihvatanje činjenice da je svijet na putu katastrofalnog porasta temperatura koji će daleko premašiti ciljeve dogovorene Pariškim klimatskim sporazumom i masovno poremetiti život Evropljana.
„Evropska klima se brzo mijenja. To nije dalek ili apstraktan rizik“, rekao je Ottmar Edenhofer, predsjednik Evropskog naučnog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.
Kako se planeta zagrijava, ekstremni vremenski uslovi poput poplava i suša predstavljaju sve veću prijetnju evropskom društvu, ekonomiji i ekosistemima. Posljednjih godina desetine hiljada Evropljana umrle su tokom toplotnih valova. Ipak, napori EU da se pripremi za sadašnje i buduće posljedice globalnog zagrijavanja su nedovoljni i fragmentirani te im nedostaje koherentna vizija, upozorio je Edenhofer.
„Evropskoj uniji nedostaje zajedničko razumijevanje za šta bi se trebala kolektivno pripremati, što dovodi do nedosljednih procjena klimatskih rizika koje često potkopavaju upravljanje tim rizicima“, kazao je.
Četiri mjere
Prema mišljenju odbora, EU bi se trebala zaštititi polazeći od pretpostavke da će kontinent do 2100. godine biti topliji za 4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. Ovakav savjet odražava i nedavni plan francuske vlade da se pripremi za Francusku topliju za 4°C.
Osim uspostavljanja zajedničke početne tačke priprema, odbor preporučuje još četiri mjere kako bi Evropa postala otpornija na klimatske promjene – od postavljanja obavezujućih ciljeva prilagodbe do prijedloga da EU svoj budžet planira uzimajući u obzir klimatske rizike.
Savjeti odbora, nezavisnog konzorcija vodećih naučnika koji su po zakonima EU zaduženi za davanje smjernica za klimatsku politiku, često se pokažu utjecajnim. Njegov izvještaj iz 2023. godine, koji je preporučio smanjenje emisija od najmanje 90 posto do 2040. godine, imao je ključnu ulogu u tome da institucije EU prihvate taj cilj.
„Naše preporuke usmjerene su na nadolazeće zakonodavstvo“, rekao je Edenhofer.
Brojni rizici
Naučnici upozoravaju da će suše u južnoj Evropi postajati sve češće i intenzivnije kako globalne temperature rastu. Prema Međuvladinom panelu UN-a za klimatske promjene (IPCC), više od trećine stanovništva tog regiona suočit će se s nestašicom vode već pri globalnom zagrijavanju od 2°C, dok bi porast od 3°C taj udio udvostručio. Ograničavanje zagrijavanja direktno smanjuje ove rizike.
Kako bi se ublažili preostali rizici, države mogu uvesti mjere prilagodbe, poput podsticanja poljoprivrednika da pređu na kulture otpornije na sušu ili boljeg upravljanja potrošnjom vode. Što je zagrijavanje veće, to je i veća opasnost da se pojedini regioni i ekonomski sektori više neće moći prilagoditi.
Trenutno EU raspolaže tek općom strategijom prilagodbe iz 2021. godine. Većina članica ima nacionalne planove ili zakone s elementima prilagodbe, ali su i Evropska agencija za okoliš i Evropski revizorski sud upozorili da se zakonodavstvo značajno razlikuje širom Unije te da se neke strategije oslanjaju na zastarjele naučne podatke.
Najgori scenarij
To, prema mišljenju savjetodavnog odbora, nije dovoljno. Među pet ključnih preporuka, naučnici traže da EU razvije koherentnu viziju sa „sektorski specifičnim ciljevima prilagodbe, na primjer za 2030. i 2040. godinu“, te da pronađe načine za upravljanje rastućim ekonomskim troškovima klimatskih katastrofa, uključujući budžetske i osiguravajuće mehanizme.
Sve to mora se temeljiti na zajedničkom referentnom scenariju. Naučnici preporučuju da se EU pripremi za globalno zagrijavanje između 2,8°C i 3,3°C iznad predindustrijskih nivoa, što je u skladu s projekcijama koje „impliciraju oko 4°C zagrijavanja za Evropu“, objasnio je Edenhofer.
„Načelo predostrožnosti“ zahtijeva da se EU pripremi za takav scenarij, ali i da testira otpornost svojih planova na još ekstremnije varijante zagrijavanja, s obzirom na neizvjesnost globalnih napora za smanjenje emisija.